Radnici imotskih tvrtki Vodoprivreda i Trimot koji osam, odnosno deset mjeseci nisu primili plaću, blokirali su u ponedjeljak granični prijelaz Vinjani Donji kod Imotskog. Policija je prosvjed zabranila, ali se on ipak održao. U prvom navratu je bila blokirana prometnica, no ona je djelomično oslobođena da se ne bi nanosila dodatna šteta putnicima, kazao je predsjednik HUS-a Ozren Matijašević, dodajući da su se svi putnici mogli uvjeriti koliko je ponižavajuć položaj zaposlenika Vodoprivrede i Trimota.
Radnici su se oglušili na zabranu ministra Tomislava Karamarka jer su željeli upozoriti na situaciju u kojoj se nalaze zbog neisplate plaća. Kad je petstotinjak prosvjednika koje su predvodili Matijašević i njegov kolega iz HUS-a Jozo Marić stiglo na granični prijelaz, policija ih je upozorila na odluku o zabrani blokade prometa, no oni su ipak posjedali na asfalt. Nešto kasnije su propustili promet jednom trakom, a za svaki slučaj u blizini je bila raspoređena jedna postrojba interventne policije. Obje tvrtke u državnom su vlasništvu, a višekratno ponavljana obećanja predstavnika Vlade da će se stanje u njima riješiti – ako treba i stečajem – nisu se ostvarila. Radnice Trimota nekoliko su puta pozivale istražne organe da ispitaju poslovanje tvrtke, tvrdeći da je nestalo i 30 mil. kuna državne pomoći i njihove plaće. S druge strane, od duga Vodoprivrede od 31 milijuna kuna, na plaće otpada 1,6 milijuna. Radnici traže da država dugove prema poslovnim partnerima pretvori u vlasničke udjele kako bi tvrtka nastavila poslovati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.blokirali granicu?. trebalo ih je dobro ispendrečiti. sami su najvećim dijelom zaslužni za svoju sudbinu. svojevremeno je u pionirki-danas trimota. u vrijeme crvenog fažizma uglavnom je tamoka radilo sve iz imocke krajine što je vrckalo guzicom. više ih je bilo na porodiljnom nego u tvornici, a dice troje i naviše po rodilji. na jednu zaposlenu bile su dvi na porodiljnom.i staro i mlado igralo se na laje iz tvornice. konca, botuna, gaćica i majica više je završilo po selima nego u inozemstvu. proizvodilo se svojevremeno i za nato.proizvod je bio vrhunski, ali se morala nabiti cijena kako bi se pokrili visoki prizvodni troškovi. kasno su se dozvali pameti. sada im je kriv nema ko nije, ali oni nisu.
Uključite se u raspravu