OSIJEK – Riješiti preostale dugove te pripremiti društvo za privatizaciju do iduće godine cilj je kojemu teže u Slavoniji MK d.d. iz Osijeka. U ovoj, nekada prepoznatljivoj tekstilnoj industriji, stečaj je otvoren još početkom 90-ih godina. Od tada su uspjeli podmiriti oko 95 posto dugovanja prema bankama i radnicima kroz nagodbe i vraćanja, a koja su se tijekom toga vremena nakupila. Takva situacija dodatno ih je isrcpila zbog čega su, kažu, zaostali u razvoju.

Prepoznatljiva marka
Jedan od posljednjih na listi dugova bio je i onaj prema državi, a u visini od 11,4 milijuna kuna. Potraživanja su ove godine pretvorena u dionice pa se time povećao temeljni kapital Slavonije MK d.d. na 66 milijuna kuna. Takvim se otpisom promijenila vlasnička struktura u kojoj prednjači država, odnosno Hrvatski fond za privatizaciju sa 49,4 posto, slijedi Ministarstvo financija s 23,36 posto, u rukama malih dioničara nalazi se 22,8, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje drži 4,42 posto dionica. U tvornici su sada zaposlena 334 radnika, ali ih je 28 posto neproizvodnih, odnosno režijskih koji bi se u dogovoru sa sindikatom trebali socijalno zbrinuti. “Već godinama u trgovini tekstila, ne samo u Hrvatskoj nego i Europi, ima problema. U Osijeku su zatvorene sve takve veće tvrtke, od Svilane preko Tekosa do Mare. Iako Slavonija nije ništa bolja od njih, uspjeli smo ostati i ovdje okupiti što je ostalo od tekstilne industrije. To možemo pripisati našoj 60-godišnjoj tradiciji, ali i marki Tref koja je prepoznatljiva, posebice kod starije generacije kupaca. Krenuli smo u stabilizaciju, ali vrlo teško ide jer je tekstilna industrija na izdisaju”, objašnjava Ivan Klanac, direktor Slavonije. Osječki tekstilci planiraju se preseliti u zgradu unutar tvorničkoga kruga te uz pomoć manjih investicija u njoj urediti novu i manju, ali efikasniju tvornicu koja će moći pratiti zahtjevne tržišne trendove. Ondje bi bilo posla za 200 do 250 ljudi. Unutar kompleksa već je uređeno oko 200 četvornih metara prostora, a tu se smjestila diskontna prodavaonica robe. Idejna rješenja za zgradu već su napravljena, kao i plan proizvodnje koji je izradio Tekstilno-tehnološki fakultet iz Zagreba.

Skupo održavanje
Uvjeti rada za djelatnike ondje bi bili mnogo kvalitetniji jer se radi u prostoru koji je kapaciteta 1000 radnika pa je teško dobro organizirati proizvodnju. S prelaskom u novu tvornicu Slavonija MK d.d. oslobodila bi prostor od oko 20.000 četvornih metara. “Tu je naša prednost u odnosu na ostala poduzeća. Mi nemamo zaduženja, a i ovaj prostor u kojemu smo sada oslobodit ćemo za tržište. Znači, naš većinski vlasnik, HFP, sigurno s nama mnogo bolje može surađivati s takvih pozicija. Procijenili smo taj prostor i planiramo ga prodati onome tko ponudi najbolje uvjete, odnosno najboljem kupcu. Lokacija je idealna, pogotovo kada vidite da se ovdje već nalaze Mercator i Konzum pa tu danas-sutra može biti i stambeno-poslovni kompleks. To nam je plan kojega namjeravamo realizirati kroz iduće tri godine. No prvenstveno trebamo preseliti sadašnje pogone, osloboditi ovaj prostor i time smanjiti goleme troškove njegova održavanja”, ističe Klanac.Cilj je zaposlenih da opstanu na tržištu, nastave daljnje normalno funkcionirati kako se više državi ne bi morali obraćati za pomoć, ali i provesti privatizaciju kroz program ESOP za kojega se svojim potpisima izrazilo više od 300 radnika.

Samo jedna HFP-ova pozajmica

Slavonija MK u posljednje vrijeme čak 70 posto svoje proizvodnje plasirasla je na strano tržište. Riječ je o lohn poslovima, koji su prema Klančevim riječima za ljude koji znaju što znači stabilna kuna veliki problem jer se s takvim poslovima ne ostvaruju nikakve stimulacije na izvoz. Zbog toga u Slavoniji drže do onih 30 onih domaćega tržišta na kojem su u posljednje vrijeme otvorili šest novih prodajnih mjesta po cijeloj Hrvatskoj čime su najavili povratak svojega brenda. Sada imaju 11 prodajnih prostora, uglavnom unajmljenih, ali tom popisu pripisuju mrežu poslovnih suradnika na čijim se policama prodaje roba osječke tekstilne tvrtke. “Mogli bismo i daleko više prodavati da imamo mogućnost ulaganja u vlastitu proizvodnju, ali smo tu ograničeni. Proces prodaje traje oko šest mjeseci pa prvo to treba financirati”, tumači direktor Klanac dodajući kako njihova tvrtka nema nikakvih dugoročnih, niti kratkoročnih kredita osim jedne pozajmice HFP-a s kojom su premostili ovogodišnji zastoj u proizvodnji.