Standard&Poor’s snizio je kreditni rejting sedam talijanskih banaka pa i vlasnice Privredne banke Zagreb – Intese SanPaolo. Vlasniku Zagrebačke banke, UniCreditu, S&P je snizio prognozu u “negativno”, pa bi, ne popravi li se situacija, i njima rejting mogao biti srezan. Glavni razlog ovog poteza su rizične talijanske obveznice koje banke imaju u portfeljima. Agencije su već bile snizile rejting obveznica za jednu razinu.

Iz PBZ-a poručuju kako snižavanje rejtinga Intese neće utjecati na njihovo poslovanje. “PBZ ima jednu od najviših stopa adekvatnosti kapitala u RH (20,31%), najveću među velikim bankama te visoku likvidnost, a sadašnji rejting Intese SanPaolo ”A“ je još visoki investicijski kreditni rejting”, poručuju iz PBZ-a. U Zabi kažu kako su fiskalni problemi perifernih država eurozone i usporen rast u EU već poskupjeli zaduživanje za sve hrvatske poslovne subjekte na stranom tržištu. “Zaba već ima osigurane izvore financiranja za 2012. unutar Grupe te raspolaže domaćim izvorima i uredno nastavlja poslovati”, ističu u Zabi.Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti kaže kako potez S&P-a ukazuje na dubinu krize i to da se ona iz Europe prelijeva na zemlje u okruženju. “To je logika domino efekta, osobito za financijska tržišta koja su snažno povezana”, rekao je dodavši kako zasad nema bojazni za dvije najveće hrvatske banke koje su u vlasništvu talijanskih, ali i da rizik povećanja problema ipak postoji. “Snižavanje rejtinga talijanskim bankama u ovome trenutku ne mora značiti ništa za naše banke i naš bankarski sustav. No to svakako nije dobra vijest”, kaže Brkić. Tu se ponajviše misli na potencijalno povlačenje kapitala iz domaćih banaka jer je posljedica snižavanja rejtinga Intesi, a možda i UniCreditu, skuplje zaduživanje na međunarodnom bankarskom tržištu. S tim se donekle slaže i Tomislav Ćorić sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. “Majke banke sad će se zaduživati skuplje pa će se i naše dvije banke zaduživati skuplje kod svojih vlasnica. Rizik snižavanja rejtinga prenosi se na naše dvije banke i tako što bi se sada one mogle zaduživati nešto skuplje i na na međunarodnom tržištu”, kaže Ćorić. No tvrdi kako to zasad nema posljedica za građane. “Ne vjerujem da će se kamate mijenjati jer je likvidnost sustava visoka”, ističe Ćorić. Mada se analitičari slažu da zasad nema mjesta panici, Luka Brkić upozorava: “Ako bi se erozija u Europi nastavila, mogli bismo očekivati da bi bankarski sustav u Hrvatskoj mogao biti ugrožen”.

Zasad nema posljedica za građane. Ne vjerujem da će se kamate mijenjati jer je sustav likvidan
Tomislav Ćorić, Ekonomski fakultet