Pristupanje EU prisiljava hrvatske tvrtke da se prilagode europskoj praksi na svim poljima, uključujući i ekologiju, a Pristupni ugovor, koji je Vlada objavila u srijedu, sadrži poimence niz tvrtki koje u određenim rokovima moraju svoje poslovanje posložiti u skladu s EU propisima iz zaštite okoliša. Da bismo u pogledu sprečavanja industrijskog onečišćenja bili u skladu s ključnim europskim direktivama, posebno IPPC (objedinjeni uvjeti zaštite okoliša za postrojenja), procjena je da su potrebna ulaganja i do dvije milijarde eura, što će pasti na teret kompanija, ali će moći aplicirati za novac i iz EU fondova.

Od 2008. vođeni su razgovori s tvrtkama koje potpadaju pod obvezu ekološke prilagodbe da bi se utvrdili potrebni prijelazni rokovi, a dio domaće industrije (Belišće, Ina, HEP…) uspio je dobiti neke odgode i do 2018. Kako je pokazala naša anketa, tvrtke su uglavnom upoznate sa zahtjevima EU , a neke tvrde da se već drže europskih standarda zbog izvoznog tržišta ili stranih partnera i vlasnika. Jedna od potonjih je Pliva, gdje kažu da prate sve predstojeće promjene do kojih će doći ulaskom Hrvatske u EU. “Posebnu pažnju posvećujemo prilikom projektiranja i rekonstrukcija postrojenja i objekata: sukladno pisanim postupcima svaka investicija sagledava i s aspekta mogućeg utjecaja na okoliš. U skladu sa zahtjevima Objedinjene okolišne dozvole čije je uporište IPPC, svi se novi proizvodni procesi uspoređuju s najboljim raspoloživim tehnologijama”, navode u Plivi. Inače, oko 200 postojećih postrojenja u Hrvatskoj obvezno je postupiti prema IPPC direktivi, u suprotnome neće moći raditi.

Danijel Zadjelović, direktor Lipik Glasa, kaže da je upoznat s obvezama koje pred njih stavlja EU direktiva. “Mi smo još u procesu pregovora o pristupu EU dogovorili rokove za prilagodbu. U skladu s IPPC direktivom smo se obvezali zamijeniti plamenike u našoj tvornici. Projekt je u tijeku i nadam se da ćemo ispoštovati rok do 2014. godine. Troškovi zamjene plamenika procijenjeni su na 200.000 eura, a nadam se da ćemo dio sredstava za to moći izvući i iz EU fondova”, kazao je Zadjelović. S regulativom EU po pitanju ekološke prilagodbe upoznati su i u Nexeovoj tvornici Našicecement. “Upoznati smo sa zahtjevima i sve ovo vrijeme, zajedno s nadležnim ministarstvima, radimo na pripremi i prilagođavanju tijekom prijelaznog perioda koji traje do kraja 2013. godine. Uvjereni smo da ćemo udovoljiti svim zahtjevima jer su svi potrebni projekti, tj. investicijska ulaganja, pokrenuti, a neki projekti su već i završeni – primjerice, postrojenje za redukciju NOx plinova (dušikovi oksidi) te postrojenje za redukciju SO2”, pojasnila nam je Silvija Tomljanović, voditeljica Ureda uprave u Nexe grupi.

Iz Čateksa, jedne od najstarijih tekstilnih industrija u Hrvatskoj, tvrde kako im nove mjere i ograničenja koje nalaže EU po pitanju zaštite okoliša neće biti poseban udarac te ne sumnjaju da će se promjenama uspjeti prilagoditi. Tomo Dolovsi, direktor logistike u Čateksu, iako nije upoznat s konkretnim mjerama koje će se na njegovo postrojenje početi primjenjivati od 2014., ističe kako je tvrtka i do sada poštivala sve propise i norme za koje smatra da su u velikoj mjeri usklađeni s normama EU.Miladin Marković, direktor drvne industrije Klana ističe kako se njegova tvrtka priprema za ulazak u EU još od 2005. kada su pregovori tek počeli. Prilagodba koja se od njih očekuje iznimno je zahtjevna i skupa investicija, navodi Marković.

“Kako bi zadovoljili norme po pitanju lakirnice, pravo rješenje bi bilo prelazak na vodene lakove, a to je skupo. Zasad još nemamo efikasnog rješenja, no morat ćemo se prilagoditi”, navodi Marković i dodaje kako je sretan što je rok 1. siječanj 2014., što ostavlja dosta vremena da se nađu rješenja. Prerađivačka kemijska industrija Hempel iz Umaga, koja posluje u sklopu istoimene danske grupacije, ne očekuje nikakve šokove za kompaniju zbog prilagodba koje će morati učiniti. “To je poznata tematika u grupaciji, sigurno je da će biti zahvata, izdataka i promjena, vjerojatno će to biti veliki izdaci, no ne očekujem da će negativno utjecati na poslovanje”, rekao nam je Dejan Jurdano tehnički direktor Hempela.