Za borbu protiv nelikvidnosti u hrvatskom gospodarstvu (40 milijardi kuna) pripremaju se nova rješenja u Stečajnom zakonu! Prva intervencija koja dolazi na red je Vladina: na kraju svojeg mandata planira ozakoniti skraćeni stečajni postupak za prezadužene tvrtke koje posluju na papiru.

Vatrogasna mjera
Iz Ministarstva pravosuđa zaduženog da pripremi izmjene stečajnog propisa doznajemo da se planira rješenje kojim će se ubrzati likvidacija poslovnih subjekata koji su nagomilali dugove i ne posluju, a postupovna pravila odnosno kriterije bi pravilnikom definiralo Ministarstvo financija. Riječ je o intervenciji kojoj je cilj da se omogući skraćeni stečajni postupak za tvrtke koje posluju samo na papri, objašnjava naš izvor i napominje da je riječ o vatrogasnoj mjeri, dok se pitanje povratka prisilne nagodbe u Stečajni zakon ostavlja za vrijeme nakon izbora. Pozitivna je reakcija u sadašnoj pravosudnoj adminsitraciji na razmišljanja Kukuriku koalicije o ponovnom zakonskom oživotvorenju prisilne nagodbe koju bi prije stečaja kao prevenirajuće rješenje sklapali dužnici i vjerovnici. Problem visoke nelikvidnosti dijelom uzrokuju dužnici-mrtvaci koje na životu održava neefikasni stečajni sustav: stečajne postupke ne pokreću uprave iako su to zakonski dužne kao ni vjerovnici. U višegodišnjoj takvoj praksi vrtoglavo su rasli iznosi nepomirenih naloga i u tisućama slučajeva na naplatu su dospjeli prije više godina, a dug i dalje raste zbog kamata. Tržišno čišćenje od propalih subjekata primjenom skraćenog stečaja u tijeku je po osnovi dva zakona.

Proširen krug
Po Zakonu o sudskom registru likvidiraju se tvrtke bez imovine – po novome je brzi stečaj proširen i na tvrtke s neznatnom imovinom. Prema dopunama Stečajnog zakona iz 2010. u tijeku je brza likvidacija prezaduženih tvrtki bez zaposlenih.