Pod instant-napicima, koji su u pravilu vitaminski, podrazumijevamo proizvode koji se na tržištu pojavljuju u praškastom obliku i od kojih se uz dodatak vode pripravljaju bezalkoholni napici. Procjene govore da je to tržište u Hrvatskoj teško oko 150 milijuna kuna godišnje.

Najveći dio tog tržišta tradicionalno drži Cedevita koja je posljednjih godina agresivno ušla u kanal HoReCa, u kojem prije nije bila prisutna. No u posljednje vrijeme Cedevitu sve jače ugrožavaju privatne robne marke trgovačkih centara koje svojom cijenom sve više privlače kupce. Na tržištu su prisutne i “kopije” napitaka cedevite iz zemlje i inozemstva za koje je neizvjesno koliko mogu naškoditi predvodnici kategorije. Od konkurencije tu treba spomenuti Podravkinu “Lerovitu”, do 2009. pod imenom “Ponita”, Vitaminkinu “Cevitanu,” Famijecu “Famvitu” ili Nutrifoodov “Nutri-C”. Iako je na tržište došla ove godine, Cedevitu će potencijalno najviše zabrinuti Jamničina “Juicy Vita”. Riječ je o proizvodu nastalim na paleti sokova “Juicy” koji su zauzeli velik dio domaćeg tržišta prirodnih sokova. S obzirom na Agrokorov potencijal, koji stoji iza Jamnice, pretpostavlja se da će napitak “Juicy Vita” u vrlo skoroj budućnosti ako ne dostići cedevitu, onda joj barem puhati za vrat. Podravka je sa svojim instant-napitkom uspjela Cedevitu pobijediti na “vojnom planu”. Naime, Hrvatska je vojska, barem do ukidanja ročnog sastava, u svojim “famoznim” CSO jelovnicima imala po dvije “Ponite”.

Hrvatski brend
Prvi instant-napitak cedevita napravljen je 1969., a na tržištu se našao 1970. godine. Bila je to cedevita od naranče koja je do današnjeg dana zadržala primat među okusima. Godine 1985. je lansirana cedevita od limuna, a 1990. godine od grejpa. Od 1999. se u prodavaonicama mogla nabaviti cedevita od šumskog voća i jabuke, ali zbog loše potražnje cedevita od jabuke ubrzo je izbačena s tržišta i prestala se proizvoditi. Poslije dolaze cedevita od mandarine, crvene naranče i brusnica, a najnovija je limeta koja je 2010. lansirana na tržište. Kako stoji na Cedevitinim internetskim stranicama, u ponudi je osam vrsta napitaka cedevita, plus cedevita od naranče za djecu i “light” za dijabetičare. Poduzeće Cedevita nastalo je u okviru kompanije Pliva, no restrukturiranjem poslovanja Pliva se postepeno rješavala nefarmaceutskih djelatnosti. Tako je 2001. godine Cedevita prešla u okrilje tada mlade i relativno nepoznate Atlantic grupe, u kojoj danas čini okosnicu poslovanja.

Snažan uvoz
Istraživanje tržišta instant-napitaka, koje nije uključilo sektor HoReCa, pokazuju da građani najviše preferiraju okus naranče, 60 posto, a slijede limun i grejp. Prodaja tih proizvoda koncentrirana je u hiper- i supermarketima gdje ih se proda čak 59 posto, kroz velike trgovine 45 posto, a kroz male i srednje trgovine 20 posto. Podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK) pokazuju da, unatoč snažnoj hrvatskoj industriji instant-napitaka, u ovom sektoru ostvaren je znatan uvoz. Tako je lani uvezeno 52 tone instant-napitaka u vrijednosti 195 milijuna dolara, a istodobno je izvezeno svega pet tona u vrijednosti 22,8 milijuna. Najviše smo uvozili iz Bosne i Hercegovine, čak 18 tona za 55 milijuna dolara, a slijede Italija sa 38 milijuna, Slovenija sa 33 te Francuska sa 25 milijuna dolara. Najviše smo pak izvozili u Crnu Goru, Njemačku i Sloveniju. Statistika HGK govori da se u Hrvatskoj proizvodnjom instant-napitaka bavi ukupno 128 tvrtki.

Od juhe do čaja

U širem smislu gotovo svaki prehrambeni artikal može biti u praškastom, odnosno instant-obliku. Instant-hrana je prehrambeni proizvod u praškastom obliku koji je postupkom granulacije obrađen pa se lako topi. Prikladan je za brzu uporabu, lako se čuva i zauzima malo prostora. Preduvjet za konzumiranje je njihova prethodna rekonstitucija u vodi. Najčešće su u tom obliku juhe, kakao, čajevi, dječja hrana, napici i kava.

Prava-lažna kava

Spravljanje dobre kave zahtijeva ponešto vremena, znanja, iskustva i pozornosti. Za milijune užurbanih ljudi izumljena je kava koja štedi vrijeme i pojednostavljuje pripremu. Riječ je o instant-kavi, čiji se sadržaj jednostavno istrese u šalicu, prelije vrućom vodom i kao čarolijom se dobije crni napitak koji istinski ljubitelji kave nazivaju “prava/lažna kava”. Kako navodi portal kava.hr, prvu instant-kavu uspio je dobiti Amerikanac Satori Kato 1899. u Chicagu na temelju adaptacije svojega izuma koji se odnosio na čaj. Godine 1903. Patentni ured SAD-a izdao mu je prvi patent za instant-kavu. Proces izrade instant-kave poboljšan je 1940., na početku Drugoga svjetskog rata. Instant-prehranom koristile su se vojne jedinice za vrijeme dugotrajnih boravaka na terenu ili na fronti. U to se vrijeme koristila jednostavna metoda dehidracije koja je transformirala pržena zrna u tekući koncentrat. Nakon toga se koncentrat reducirao u prah strujanjem vrelog zraka zagrijanog na 250°C. U tom se procesu gubilo mnogo aromatičnih sastojaka zbog isparavanja vode. Sušenje u vakuumu razvija se nakon Drugoga svjetskog rata, kao indirektan rezultat ratnog djelovanja. Američka tvrtka koja je razvila sušenje u vakuumu za dobivanje penicilina, krvne plazme i streptomicina za potrebe vojske započinje primjenu iste tehnologije u mirnodopske svrhe tako da je do 1951. proces proizvodnje instant-kave bio usavršen. Nova metoda za dobivanje instant-kave koja daje mnogo bolje rezultate primijenjena je prvi put 1965. Tekući ekstrakt kave se zamrzava na -40°C i oblikuje u pahuljice koje se zatim premještaju u vakuum odjeljke. U kontaktu sa zrakom, zagrijanim na 50°C, dolazi do isparavanja vode a da ona pritom ne prelazi u tekuće stanje. Rezultat je dobivanje krutog instanta u formi sićušnih granula. Ta metoda, iako skuplja, daje najbolje rezultate. Kavin instant dobiven na ovaj način zadovoljavajuće je kvalitete, lakše se otapa u vodi i zadržava više okusa. Bez obzira kojim se procesom instant-kava proizvodi potrebno je upotrijebiti kvalitetna zrna punog okusa, kao što je afrička robusta ili tipovi brazilske arabice, kako bi u krajnjem proizvodu ostalo što više okusa. Treba znati da se u procesu dobivanja instant-kave u zrnu događaju brojne kemijske promjene. Količina kofeina znatno raste i može biti dvostruko veća nego u običnoj kavi, a povećava se i količina minerala do 10 posto. Današnja industrija, moderne tehnologije pakiranja, tržištu nudi velik izbor kavinih instant-napitaka i dodataka kavi. Kreiran je među ostalima i instant-cappuccino tako što je tretiranim zrnima kave arabice dodana odgovarajuća količina mlijeka u prahu. Procjenjuje se da na razne instant-kave danas otpada do 30 posto ukupne konzumacije kave. Danas je jedan od lidera na ovom tržištu korporacija Nestle sa svojim Nescafeom. Instant-kava te korporacije se na tržištu pojavila 1930-ih godina kao prva kava u topivim granulama. U međuvremenu je Nescafe postao jedna od najomiljenijih marki instant-kave.

INSPIRACIJA IZ PRIRODE

Zašto nam najbolje misli padaju na pamet kad najmanje radimo?

štedi vrijeme i novac

Stres pri popisu zaliha? Ovo je rješenje koje to rješava jednim skeniranjem