Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

‘Ugovori o poduzetničkim zonama nemaju veze s izbornom kampanjom’

Autor: Marija Brnić
14. rujan 2011. u 11:35
Podijeli članak —

Đuro Popijač, ministar gospodarstva, govori o darivanju državnog zemljišta i potporama za poduzetničke zone te tvrdi da u tom poslu ne vodi računa o stranačkoj pripadnosti lokalnih vlasti

Tjednima su objavljivane vijesti o potpisivanju ugovora između Vlade i gradova i darivanju zemljišta za razvoj poduzetničkih zona. Naglu provalu Vladine dobrohotnosti mnogi tumače na jednostavan način – još malo pa su parlamentarni izbori. Te kritike smetaju ministru gospodarstva, rada i poduzetništva Đuri Popijaču, koji tvrdi da potpore poduzetničkim zonama i parlamentarni izbori nemaju ništa zajedničko.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zbog niza ugovora o darovanju zemljišta za poduzetničke zone koji su potpisivani u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor mnogi kritiziraju Ministarstvo gospodarstva da je i ono u funkciji političke, to jest predizborne kampanje.
Sasvim je logično i legitimno da Vlada, odnosno pojedino ministarstvo prezentira svoje projekte. Aktivnosti koje spominjete, a vezano za potpisivanje ugovora za poduzetničke zone, rađene su u kontinuitetu, kroz cijeli mandat, u što se možete lako uvjeriti jednostavnom provjerom informacija koje su objavljene i na internetskim stranicama Vlade i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Samo, mnogi koji su sada uoči izbora glasni četiri godine ne prate što se zbiva, što radi Vlada i Ministarstvo gospodarstva pa nas sada prozivaju. Valjda bi željeli da ne izlazimo iz svojih ureda i svakako bi preporučili da ne govorimo o rezultatima našeg rada, a najsretniji bi bili da i ne sudjelujemo u predizbornoj kampanji.

Tjednima su objavljivane vijesti o potpisivanju ugovora između Vlade i gradova i darivanju zemljišta za razvoj poduzetničkih zona. Naglu provalu Vladine dobrohotnosti mnogi tumače na jednostavan način – još malo pa su parlamentarni izbori. Te kritike smetaju ministru gospodarstva, rada i poduzetništva Đuri Popijaču, koji tvrdi da potpore poduzetničkim zonama i parlamentarni izbori nemaju ništa zajedničko.

Zbog niza ugovora o darovanju zemljišta za poduzetničke zone koji su potpisivani u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor mnogi kritiziraju Ministarstvo gospodarstva da je i ono u funkciji političke, to jest predizborne kampanje.
Sasvim je logično i legitimno da Vlada, odnosno pojedino ministarstvo prezentira svoje projekte. Aktivnosti koje spominjete, a vezano za potpisivanje ugovora za poduzetničke zone, rađene su u kontinuitetu, kroz cijeli mandat, u što se možete lako uvjeriti jednostavnom provjerom informacija koje su objavljene i na internetskim stranicama Vlade i Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Samo, mnogi koji su sada uoči izbora glasni četiri godine ne prate što se zbiva, što radi Vlada i Ministarstvo gospodarstva pa nas sada prozivaju. Valjda bi željeli da ne izlazimo iz svojih ureda i svakako bi preporučili da ne govorimo o rezultatima našeg rada, a najsretniji bi bili da i ne sudjelujemo u predizbornoj kampanji.

Od 49 milijuna kuna predviđenih za ovu godinu za zone zapravo je tek polovica dodijeljena. Kome će se u idućim mjesecima odobravati sredstva i koja je stranačka boja tih gradova i općina?
Sve potpore koje dodjeljuje Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva se redovito objavljuju na našoj internetskoj stranici nakon zaključenja projekta. Analizu prema političkoj i stranačkoj pripadnosti mi u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva nismo vodili i ne vodimo. Svaki projekt ima jasne kriterije, i to je jedina osnova za dodjelu sredstava. Ali kad već postavljate takvo pitanje, moja je prosudba da oporbene sredine nisu zadovoljne bez obzira jesu li im dodijeljena sredstva ili ne, a to se još više potencira u predizborno vrijeme.

Kakva je perspektiva potpora poduzetničkim zonama? Iznos koji se za darovanje zemljišta i pomoć zonama odobrava ove godine uvelike je ispod razina koje su za tu svrhu bile izdvajane iz proračuna posljednjih godina.
Projekt poduzetničkih zona otvoren je do 30. rujna ove godine. Kao i za svaki projekt, iz naših iskustva prethodnih godina očekujemo kako će najviše zahtjeva doći upravo uoči zaključenja natječaja. I ove će godine tražena sredstva uvelike premašiti raspoloživa, ali mi se nadamo da ćemo preraspodjelom sredstava uspjeti povećati planiran iznos te pozitivno odgovoriti na svaki zahtjev koji zadovoljava kriterije. Odobreni iznosi, nažalost, neće moći biti jednaki traženima.

Koje općine i gradovi će do kraja godine dobiti potpore, a koji će čekati poslijeizborno razdoblje?
Sredstva će dobiti gradovi i općine koji zadovoljavaju kriterije projekta, a koje su to jedinice lokalne samouprave, znat ćemo kada povjerenstvo odradi zadnju sjednicu.

Koji su kriteriji prijelomni za dobivanje sredstava i jesu li oni mijenjani?
Kriteriji nisu mijenjani godinama. Uz javni poziv kriteriji za svaki projekt, pa tako i za poduzetničke zone objavljeni su i dostupni na stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Evo što je najvažnije. Ako sredstva dobivena 2010. ili prethodnih godina moraju biti pravdana, onda u Ministarstvu treba biti izvješće o utrošku sredstava s kopijama plaćenih faktura i izvoda sa žiro-računa. Pri davanju sredstva za poduzetničke zone prednost će imati one koje se nalaze na prostoru za koji je izrađen urbanistički plan uređenja i detaljni plan uređenja poduzetničke zone. Prednost imaju zone kod kojih su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Sama studija opravdanosti gradnje poduzetničke zone treba sadržavati ispitan poduzetnički potencijal, stanje infrastrukture do zone, dinamiku gradnje infrastrukture u zoni te način i izvore financiranja.

Koliko su zone zadovoljile očekivanja? Nije tajna da mnoge imaju nepopunjene prostore i nisu sve u punoj funkciji.
Proces gradnje poduzetničkih zona i njihovo stavljanje u funkciju u Hrvatskoj traje nešto duže nego što bismo mi u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva željeli. Od trenutka kada općinsko ili gradsko vijeće donese odluku o pokretanju poduzetničke zone pa do dolaska poduzetnika, u prosjeku prođe između tri i pet godina. Dosta vremena utroši se na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, odnosno pitanja vlasništva zemljišta na kojem se realizira zona. Nakon toga dinamika infrastrukturnog opremanja ide otežano zbog nedostatka sredstava. Također nije tajna da su mnogi poduzetnici koji su već kupili zemljište u zoni odgodili svoje investicije zbog krize, što je razumljivo. Onaj tko nikada nije pokušao u stvarnosti realizirati takav projekt teško da o njemu može govoriti i držimo kako svaki načelnik i gradonačelnik koji realizira projekt zone kao i poduzetnici koji posluju u zoni zasigurno su osobe koje najbolje mogu u svakom trenutku pojasniti što poduzetnička zona znači za određenu sredinu i za samog poduzetnika.

Koje su se zone dosad pokazale najuspješnijima? Koje su na dnu te ljestvice?
Uspješnost zone treba gledati u kontekstu jedinice lokalne samouprave gdje se projekt realizira te naravno u skladu s ciljevima zbog kojih je zona pokrenuta. Sukladno tome mogli bismo napraviti nekoliko rang-ljestvica. Ali ako pogledate neka druga istraživanja koja govore o efikasnosti gospodarstva, o kvaliteti života, otvorenim radnim mjestima i uspješnosti pojedinih gradova i općina, onda ćete jasno vidjeti poveznicu. Ne bih sada posebno izdvajao neku pojedinačnu zonu, ima ih mnogo dobrih. Svake godine u okviru Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu dodjeljujemo nagradu za najuspješniju poduzetničku zonu.

Kakva je u svjetlu skorih izbora perspektiva poduzetničkih zona i ostalih poticaja namijenjenih jačanju poduzetništva? Sredstva za njihovo jačanje u doba krize nisu rasla, prema nekim su osnovama padale ukupne potpore.
Poduzetničke zone kao i svi poticaji namijenjeni poduzetništvu koje je provodila na temelju operativnih programa ova Vlada sigurno će se naći u nekom obliku u izbornim programima svih političkih stranaka. Malo i srednje poduzetništvo od presudne je važnosti za stvaranje novih radnih mjesta u Hrvatskoj i tu nema puno prostora u izbornoj utrci. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva dobro zna koje potpore malim poduzetnicima trebaju, ali treba znati i da je sustav dodjele potpora reguliran Zakonom o državnim potporama koji je opet u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije. Sjećate se kako je na konferenciji za novinare HSLS nedavno izašao sa svojom izbornom platformom prema malim poduzetnicima iz koje se vidi nepoznavanje određene problematike i procesa. Hrvatska 1. srpnja 2013. ulazi u Europsku uniju te će se sve potpore poduzetnicima, pa i financiranje gradnje i opremanja poduzetničkih zona realizirati iz strukturnih fondova. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je dosta toga već odradilo, a i dalje radi na svim potrebnim radnjama da naši poduzetnici doista mogu odmah koristiti ta sredstva. Očekuje se da će se svi procesi ubrzati jer nećemo imati problem ograničenih i nedostatnih sredstava. Iskustva iz provedbe godišnjih operativnih planova poticanja poduzetništva jasno ukazuju da je omjer između traženog i raspoloživog 1:3, odnosno da su potrebe tri puta veće u odnosu na naše proračunske mogućnosti. U budućnosti će puno važnije pitanje biti hoćemo li sredstva koja će biti planirana za razvoj poduzetništva iz strukturnih fondova uspjeti povući.

Autor: Marija Brnić
14. rujan 2011. u 11:35
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close