Vodeći poslovni ljudi tvrde kako Kina koristi svoj monopol nad rijetkim metalima, koji su ključni za proizvode kao što su hibridni automobili i mobilni uređaji, kako bi inozemnim proizvođačima visoko tehnoloških materijala otežala građenje ili širenje tvornica svugdje drugdje osim u samoj Kini.

Tvrtke koje izrađuju svoje proizvode izvan te države morat će se zadovoljiti manjom količinom potrebne robe i mnogo višim cijenama navedenih materijala zbog visokih poreza i stroge izvozne kontrole koju je Kina nametnula. Tvrtke kao što su japanske Showa Denko i Santoku te američki Intematix ove godine dodatno ulažu u svoje tvorničke kapacitete u Kini jer im je potreban pristup rijetkim metalima. Mike Pugh, direktor za svjetsku djelatnost u Intematixu, kaže kako je njegova tvrtka “jednostavno kupila opremu i već na samom početku utemeljila posao u Kini” iako bi joj bilo draže da je mogla izgraditi novu tvornicu u blizini sjedišta u Kaliforniji. Nadalje, strane tvrtke u Kini boje se krađe industrijskih tajni.Čini se kako sam premijer Wen Jiabao određuje kinesku politiku glede rijetkih metala. S obzirom da je geolog koji je proučavao upravo rijetke metale, jednom prilikom je izjavio kako se malo toga događa u vezi politike rijetkih metala bez njegova znanja.Kineska taktika najvjerojatnije krši svjetska trgovinska pravila, tvrde vlade i poslovne grupacije diljem svijeta.Na srpanjskom panelu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) zaključeno je kako je Kina prekršila pravila kad je koristila gotovo istovjetnu taktiku prilikom ograničenja pristupa drugim važnim industrijskim mineralima, no kinesko ministarstvo trgovine najavilo je žalbu. Karel De Gucht, trgovinski vijećnik Europske unije, u srpnju je izjavio kako bi “imajući u vidu navedene rezultate, Kina trebala osigurati slobodan i pošten pristup zalihama rijetkih zemljinih metala”. Kina tvrdi kako njezina politika u ovom slučaju predstavlja iznimku od međunarodnih trgovinskih pravila koja dopuštaju zemljama ograničenje izvoza zbog zaštite okoliša i očuvanja malih zaliha.

No, WTO je odbio ovaj argument za ostale industrijske minerale, na temelju činjenice da Kina samo sprječava izvoz, a ne ograničava zalihe unutar države. Iz kineskih rudnika dolazi 94 posto svjetskih rijetkih metala, a u njoj se odvija i najviše njihove potrošnje, čak 60 posto. No ukoliko se tvornice nastave seliti u Kinu trenutnom brzinom, do početka sljedeće godine, Kina će predstavljati 70 posto globalne potrošnje, rekao je Constantine E. Karayannopoulos, izvršni direktor kanadske tvrtke Neo Material Technologies, koja posluje u Kini i bavi se obradom rijetkih zemljinih metala.U posljednje dvije godine, Kina je nametnula kvote kako bi smanjila izvoz rijetkih metala na 27.215 metričkih tona godišnje. Prije toga, tvornice u inozemstvu trošile su gotovo 54.430 metričkih tona godišnje. Cijene rijetkih metala izvan Kine naglo su porasle budući da su se njihovi korisnici počeli mahnito natjecati za ograničene zalihe. Cerij oksid, spoj rijetkih metala koji se koristi kao katalizator i u proizvodnji stakla, sada izvan Kine stoji 110.000 dolara po metričkoj toni. U Kini je on više nego četiri puta jeftiniji, ali i dalje skuplji od 3100 dolara, koliko je stajao prije samo dvije godine. Kina je također povisila izvozne poreze na rijetke metale za čak 25 posto, povrh poreza na dodanu vrijednost koji iznosi 17 posto. Kina nije nametnula nikakve kvote ni poreze na izvoz što se tiče industrijskih proizvoda izrađenih u Kini uz pomoć rijetkih metala koji se zatim izvoze, a često su isti oslobođeni i poreza na dodanu vrijednost.

Mnoge tvrtke zaključile su kako im je isplativije preseliti poslovanje u Kinu kako bi imale jeftiniji pristup metalima. “Kada iz Kine uvozimo materijale kao što je neodimij, moramo platiti jako visoke tarife”, rekao je Junichi Tagaki, glasnogovornik tvrtke Showa Denko. Velike kemijske tvrtke također u Kinu sele prvi stadij svog ciklusa proizvodnje katalizatora od rijetkih metala koji se koriste za preradu nafte jer kineske tvrtke u državnom vlasništvu kontroliraju jednu šestinu globalnog tržišta nudeći znatno niže cijene, uglavnom zbog jeftinijeg pristupa rijetkim metalima. Proizvodnja stakla vrhunske kvalitete za računalne zaslone na dodir i objektive fotoaparata, koja je danas uglavnom koncentrirana u Japanu, također se seli u Kinu jer su i za nju potrebni rijetki metali.Kineski odabir trenutka je sjajan, smatra Dudley J. Kingsnorth, australski stručnjak i konzultant za rijetke materijale. Naime, u sljedećih nekoliko godina, rudnici koji se grade u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji i drugdje počet će proizvoditi značajne količine rijetkih metala, pa se čini kako Kina sada iskorištava trenutnu prednost.

Keith Bradsher; Kantaro Suzuki doprinio izvještaju iz Tokija, a Jonathan Ansfield iz Pekinga