Nekoć je ovdje, ispod mosta Pul-i-Sokhta plovila rijeka, ali danas je ta voda zagađena kako smećem, tako i skupinama ovisnika o heroinu i opijumu koji se gužvaju u sjenkama mosta. Svakoga dana ovdje ćete susresti dvjesto do tristo ovisnika. Zdravstveni radnici pokušavaju ih uvjeriti da nakratko posjete njihovu besplatnu kliniku, gdje se mogu istuširati i proći osnovni liječnički pregled.

“Vi zapisujete ljude za pregled?”, upitao je jedan muškarac odjeven u uprljanu odjeću koja mu je plesala oko mršavog tijela. “Zapišite i mene, zovem se Zainullah.” Ovo je još jedna od afganistanskih boljki – rastući problem ovisnosti o drogama i sva zla koja iz toga proizlaze, uključujući i HIV, virus koji uzrokuje AIDS. Prema podacima ureda Ujedinjenih naroda za drogu i zločin, 2010. je u Afganistanu bilo oko 900.000 korisnika droga. Narkotike koristi oko sedam posto odraslog stanovništva, čiji ukupni broj iznosi 14 milijuna.Uglavnom uzimaju droge na bazi opijuma jer su vrlo jeftine. Ovisnici nam kažu kako im za fiks treba oko tri i pol dolara. Naime, Afganistan je vodeći svjetski proizvođač opijumskog maka, a opijum koji se ovdje proizvodi i prodaje, kao i njegovi derivati, uključujući heroin, među najopojnijima su na svijetu. Pokazatelj koliko je problem postao ozbiljan jest činjenica da je čak između 12 i 41 posto policijskih novaka pozitivno na testu narkotika. Najčešće je u pitanju pušenje hašiša. Drugi pokazatelj je najnovije izvješće Ministarstva za javno zdravlje, koje navodi kako je HIV prisutan kod sedam posto korisnika droga, što je dvostruko više nego prije tri godine, tvrdi Fahim Pagham, koji je donedavno bio rukovoditelj programa kontrole AIDS-a u navedenom ministarstvu. Ovdje se HIV primarno prenosi putem zaraženih igala, a ne seksualnim kontaktom. Mnogi ovisnici govore kako se žele prestati drogirati, ali nemaju mogućnost liječenja. Vlada ima nekoliko centara za detoksikaciju i trenutno gradi još njih sedam, ali u tim ustanovama ne nudi se gotovo nikakva potpora za razdoblje nakon detoksikacije, pa se čak 92 posto štićenika ponovno počne drogirati nakon što ih napusti, jasno je iz podataka Ministarstva za borbu protiv zloporabe droge.

Unatoč molbama Ministarstva za javno zdravlje, gore spomenuto ministarstvo je u potpunosti blokiralo najučinkovitiji oblik liječenja, a to je nadomjestak opijata. “Ako prestanete koristiti heroin, prestanete koristiti i igle”, objašnjava Paigham, “a ako prestanete koristiti igle, rizik širenja HIVa se drastično smanjuje”. Dužnosnici Ministarstva za borbu protiv zloporabe droge su sumnjičavi u vezi nadomjestaka opijata poput metadona jer ne vjeruju da se na taj način može izliječiti ovisnost. Mohammed Ibrahim, zamjenik ministra, tako je izjavio: “U Afganistanu to smatramo samo mijenjanjem jedne ovisnosti za drugu.” Brojni Afganistanci počnu se drogirati kad se zaposle u Iranu, koji ima najveći problem s drogom od svih zemalja u toj regiji.“Počeo sam se drogirati u Iranu, zbog depresije i tuge. Bio sam sasvim sam”, kaže nam Zainullah, kojemu je tek 19 godina. “Onamo sam otišao radi posla.” Vratio se u selo prije šest mjeseci, a samo mjesec dana nakon toga otišao je u Kabul. “Nitko ne voli ovisnika, pa me obitelj poslala ovamo u nadi da ću se skinuti”, objasnio je. “Umjesto toga, tu sam pod mostom.”“Molim vas, pomozite mi”, preklinjao je zdravstvene radnike. “Ne znam kako prestati.”

Alissa J. Rubin; Sangar Rahimi doprinio izvještaju