Već desetljećima moć računala raste zapanjujućom brzinom kako dizajneri uspijevaju nagurati sve više sve manjih tranzistora na silikonski čip. Njihov broj se u prosjeku udvostručuje svakih dvije godine, čime se omogućuje razvoj sve snažnijih i jeftinijih elektroničkih uređaja poput osobnih računala, prijenosnih računala i pametnih telefona. Međutim, sada se znanstvenici boje kako će ovo iznimno ubrzanje uskoro naići na zid.

Problem ne počiva u činjenici da jednostavno ne mogu zgurati još tranzistora na čip, već u tome što, kao kad grad ne može opskrbiti cijeli grad električnom energijom za čitavi sustav ulične rasvjete, svi ti tranzistori zahtijevaju previše energije, pa njihov rad postaje neekonomičan. A mogli bi se i početi pregrijavati.Jednostavno rečeno, sljedeća tehnološka prekretnica možda će doći malo kasnije.“Istina je, stara arhitektura procesora, ali u manjim razmjerima jednostavno više nije dovoljna”, rekao je William J. Dally, glavni znanstvenik u tvrtki Nvidia koja izrađuje grafičke procesore te profesor računarstva na kalifornijskom sveučilištu Stanford. “Danas su za napredak potrebne prave inovacije.”Napredni mikroprocesorski čipovi već sadrže toliko tranzistora da postaje nepraktično istodobno ih sve napajati energijom. Stoga neki od njih ostaju bez energije dok ostali normalno rade. Taj fenomen poznat je kao tamni silikon. Već početkom sljedeće godine, prema znanstvenicima koji su napisali i članak na tu temu, u tim naprednim čipovima s vremena na vrijeme čak 21 posto tranzistora morat će “ostati u mraku”. A za samo još tri generacije čipova ta će ograničenja postati još znatnija. Na svakom će čipu biti mnogo više tranzistora, no radi izbjegavanja pregrijavanja najmanje polovica morat će se isključivati.“Mislim da nam se čip ne bi doslovno otopio i u tekućem stanju iscurio sa sklopovske pločice, iako bi to bio poprilično dramatičan razvoj događaja”, u poruci elektronske pošte napisao nam je Doug Burger, stručnjak zaposlen u istraživačkom odjelu Microsofta. “Međutim, počeli bismo dobivati netočne rezultate, a u konačnici bi se komponente na sklopovlju stopile, te bi tako čip postao neispravan.” Ovaj problem mogao bi se naći u suprotnosti s jednim važnim načelom računarstva – Mooreovim zakonom.

Naime, Gordon Moore, osnivač Intela, koji je prvi predvidio da će se broj tranzistora koji će se moći jeftino i udobno smjestiti na integrirani sklopovski čip otprilike udvostručavati svake dvije godine. Ukoliko dođe do zastoja, veći dio inovacija događat će se mnogo sporije i više neće biti novih tehnoloških igračaka koje danas preko noći ostvaruju industriju vrijednu nekoliko milijardi dolara i omogućuju na desetke tisuća novih radnih mjesta. Burger je s kolegama procijenio kako će se računalna brzina do 2024. godine u prosjeku povećati samo 7,9 puta. Znanstvenici se slažu kako bi maksimalno potencijalno ubrzanje bilo gotovo 47 puta da nema ograničenja glede mogućnosti tranzistora.Neki se znanstvenici s tim ne slažu, već i zbog činjenice da se nove zamisli i dizajn neprestano pojavljuju te uspijevaju očuvati ubrzani korak napretka računalne industrije. “Dobra vijest je da je stari dizajn doista postao neučinkovit te da ostavlja mjesta za inovaciju”, spokojno je rekao Dally iz Nvidije. David A. Patterson, računalni stručnjak s kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju, nazvao je tamni silikon “pravim fenomenom”, ali i rekao kako je skeptičan glede pesimističnih zaključaka. “Ovaj članak jedan je od onih koji tvrde kako ćemo svi umrijeti ukoliko ne budemo inovativni”, u poruci elektronske pošte napisao nam je Patterson. “Prilično sam siguran kako to znači da moramo biti inovativni, s obzirom na to da nitko ne želi umrijeti!”

John Markoff