Od nedavne objave američkog predsjednika Baracka Obame da će pred kongresnike uskoro izaći s paketom mjera za pokretanje gospodarstva i obuzdavanje golemoga državnog duga američki mediji ne prestaju analizirati moguće poteze prvog čovjeka SAD-a. Šest dana uoči njegova govora, u kojem će otkriti čime to planira revitalizirati američku ekonomiju, sve je više onih koji tvrde da će jedan od najvažnijih poteza biti zahtjev za pokretanje nove banke.

Ceste i mostovi kao ‘lijek’
Iako Bijela kuća nije službeno objavila nijedan detalj Obamina plana, analitičare na mišljenje da će u njemu biti riječi o novoj bankarskoj instituciji potakla je činjenica da predsjednik već neko vrijeme tvrdi da oporavka neće biti bez “injekcije” za tržište rada i snažnijeg zapošljavanja. U tom je smislu još u srpnju poručio kako “postoji potencijal za pokretanje banke koja bi podupiranjem infrastrukturnih projekata, osobito građevinskih poput obnove cesta i mostova, potaknula zapošljavanje”. Stoga je moguće pokretanje infrastrukturne banke koju bi sponzorirala država i koja bi mamila privatne investitore da se uključe u javne projekte došlo u fokus medija. Tako i Associated Press analizira koja bi zapravo bila uloga spomenute institucije. Najveći promotor ideje o infrastrukturnoj banci u vlasništvu države je, pišu, senator John Kerry, koji tvrdi da u Americi već postoje infrastrukturni projekti čija realizacija može krenuti “već sutra” te da bi novac iz takve banke mogao poteći 2012. godine.

Gladni velikih projekata
I američka trgovinska komora podupire osnivanje takve institucije, tvrdeći da je SAD jedna od rijetkih velikih država kojoj nedostaju veliki infrastrukturni projekti i izvor njihova povoljna financiranja. Dodaju da mirovinski i investicijski fondovi imaju milijarde dolara koje bi bili spremni uložiti u niskorizične infrastrukturne projekte. Sve bi, naravno, potaknulo dobre signale za tržišta kapitala, a time i nove investicije.

Idejni model
A kako bi stvari funkcionirale? Prema pisanju Associated Pressa, pokretanje banke zahtijevalo bi početni kapital od barem deset milijardi dolara. Novac bi trebala osigurati država kako bi se pokrenule prve kreditne linije i pokrili administrativni troškovi. Banka bi, dakle, bila u državnom vlasništvu, vodio bi je odbor direktora, a nakon početne injekcije iz proračuna u određenom bi vremenu počela financirati sama sebe. Za kredite bi joj se mogle obratiti lokalne vlasti, korporacije i sudionici projekata javno-privatnog partnerstva. Zagovornici ideje procjenjuju da bi banka mogla osigurati oko 160 milijardi dolara kredita u deset godina i tako poduprijeti oko 650 milijardi dolara vrijedne projekte. Naravno, ideja je naišla i na protivljenja. Mnogi su skeptični i tvrde da čak i u nekoliko nadolazećih godina takva banka ne bi pokrenula nove investicije ni zapošljavanje.