Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Turska prigrlila internet

Autor: The New York Times
28. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

“Uskoro ćemo se vjenčati, a moja zaručnica obožava vaše romane, pa bi bilo sjajno kad biste nam zatvitali nešto posebno!”, nedavno mi je napisao jedan čitatelj. Moji čitatelji prije su me molili za autogram na knjigama, danas žele poruke na Twitteru upućene njima osobno.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

S obzirom da je 70 posto turskog stanovništva mlađe od 35 godina, ova je zemlja plodno tlo za društvene medije. Četvrta je u svijetu po broju korisnika Facebooka, a mladi Turci oponašaju svoje zapadnjačke inačice te ažurno postavljaju snimke na YouTube, razgovaraju preko Myneta i strastveno blogaju. Prosječna dob korisnika društvenih medija je 28 godina, a na internetu u prosjeku provedu 32 sata mjesečno. U vrlo kratkom vremenu, turskih 79 milijuna stanovnika postali su jedna od najangažiranijih epopulacija na svijetu. Turska se često navodi kao nadahnuće za cijeli Bliski istok, ako ne i cijeli islamski svijet. Stoga način na koji se internet razvio ovdje može ponuditi uvid u digitalnu budućnost muslimanskih društava koja prolaze kroz ubrzanu tranziciju. Mogu li Tunis, Egipat i Libija nakon godina autoritativne vladavine ostvariti slobodu govora, koja će se dodatno poticati internetom? Često se postavlja pitanje je li islam spojiv s demokracijom zapadnog stila. Slučaj Turske ovu raspravu vodi korak dalje: je li islam spojiv s internetskom demokracijom?Politički analitičari predviđaju kako će raširenost interneta i komunikacijskih uređaja na Bliskom istoku i Balkanu donijeti dublju osjetljivost glede ljudskih prava, civilnog društva i pluralističke demokracije. Carl Gershman, predsjednik Državne zaklade za demokraciju, nazvao je internet “snažnim utjecajem na području promicanja demokracije, počesto na načine koji su domišljati i neočekivani, te na mjestima koja su daleko od utabanog puta”. Turska je u posljednjih pola stoljeća doživjela tri vojna puča, a danas se na indeksu slobode tiska Novinara bez granica nalazi tek na 138. mjestu. Ovdje bi internet mogao poslužiti kao glavna demokratska platforma. Mogao bi spojiti ljude iz svih slojeva društva: domaćice i feministice, Alevite i Sunite, Kurde i Turke, pa čak i islamiste sa sekularnim Turcima. Mogao bi premostiti društveni i ekonomski jaz, uvesti ravnopravnu formu međudjelovanja i nadvladati ideološke sukobe.

“Uskoro ćemo se vjenčati, a moja zaručnica obožava vaše romane, pa bi bilo sjajno kad biste nam zatvitali nešto posebno!”, nedavno mi je napisao jedan čitatelj. Moji čitatelji prije su me molili za autogram na knjigama, danas žele poruke na Twitteru upućene njima osobno.

S obzirom da je 70 posto turskog stanovništva mlađe od 35 godina, ova je zemlja plodno tlo za društvene medije. Četvrta je u svijetu po broju korisnika Facebooka, a mladi Turci oponašaju svoje zapadnjačke inačice te ažurno postavljaju snimke na YouTube, razgovaraju preko Myneta i strastveno blogaju. Prosječna dob korisnika društvenih medija je 28 godina, a na internetu u prosjeku provedu 32 sata mjesečno. U vrlo kratkom vremenu, turskih 79 milijuna stanovnika postali su jedna od najangažiranijih epopulacija na svijetu. Turska se često navodi kao nadahnuće za cijeli Bliski istok, ako ne i cijeli islamski svijet. Stoga način na koji se internet razvio ovdje može ponuditi uvid u digitalnu budućnost muslimanskih društava koja prolaze kroz ubrzanu tranziciju. Mogu li Tunis, Egipat i Libija nakon godina autoritativne vladavine ostvariti slobodu govora, koja će se dodatno poticati internetom? Često se postavlja pitanje je li islam spojiv s demokracijom zapadnog stila. Slučaj Turske ovu raspravu vodi korak dalje: je li islam spojiv s internetskom demokracijom?Politički analitičari predviđaju kako će raširenost interneta i komunikacijskih uređaja na Bliskom istoku i Balkanu donijeti dublju osjetljivost glede ljudskih prava, civilnog društva i pluralističke demokracije. Carl Gershman, predsjednik Državne zaklade za demokraciju, nazvao je internet “snažnim utjecajem na području promicanja demokracije, počesto na načine koji su domišljati i neočekivani, te na mjestima koja su daleko od utabanog puta”. Turska je u posljednjih pola stoljeća doživjela tri vojna puča, a danas se na indeksu slobode tiska Novinara bez granica nalazi tek na 138. mjestu. Ovdje bi internet mogao poslužiti kao glavna demokratska platforma. Mogao bi spojiti ljude iz svih slojeva društva: domaćice i feministice, Alevite i Sunite, Kurde i Turke, pa čak i islamiste sa sekularnim Turcima. Mogao bi premostiti društveni i ekonomski jaz, uvesti ravnopravnu formu međudjelovanja i nadvladati ideološke sukobe.

I pobožni muslimani aktivni su na internetu. Jedan nedostatak u vezi turskog oduševljenja kibernetskim svijetom, a koji često prolazi nezamijećeno, jesu ona mjesta na kojima cvjetaju društvena netolerancija i kulturalne predrasude. Korisnici većinom traže prijatelje sličnih nazora, pa tako multikulturalna interakcija postaje rijetkost. Govor mržnje jedan je od glavnih problema u turskom internetskom svijetu. “Rasizam i diskriminacija na internetu u mnogočemu su povezani s rasizmom i diskriminacijom u društvu”, rekao je Yaman Akdeniz, profesor internetskog prava na turskom sveučilištu Bilgi. Vlada je pribjegla zabrani diskriminacijskih i nasilnih sadržaja. Procjenuje se kako je dosad blokirano oko 5000 internetskih stranica, a mnogi od tih slučajeva završili su pred Europskim sudom za ljudska prava. Iako netolerancija na internetu nije veliki razlog za zabrinutost vlade, pornografija to jest. Početkom ove godine turski internetski policajci objavili su kako će uvesti nove sustave filtriranja. Korisnicima su ponuđena četiri paketa: “obiteljski”, “dječji”, “domaći” i “standardni”. To je potaknulo zabrinutost glede cenzure, pa su u svibnju tisuće korisnika interneta organizirale prosvjede putem društvenih medija. U konačnici je vlada odustala od plana filtriranja. Od 22. kolovoza, oni korisnici koji žele obiteljske pakete, dobit će ih, ali oni koji žele nastaviti s dosadašnjim modelom korištenja, moći će to slobodno učiniti. Kad je Turska prošle godine ukinula dvogodišnju zabranu YouTubea, to je uradila zbog pritiska sa stranica društvenih medija. Jedan od najglasnijih kritičara zabrane bio je turski predsjednik i bivši premijer Abdullah Gul, koji je svoje nezadovoljstvo izrazio na Twitteru. Turska je zemlja prepuna očaravajućih kontrasta, a svi se oni odigravaju i u internetskom prostoru. Dosad je taj svijet bio prebrz i presložen za tradicionalnu birokraciju. Zamisao da internet prirodno pojačava demokraciju možda predstavlja preromantičan pogled na svijet. Društveni mediji u Turskoj još se nalaze u djetinjoj fazi, točnije u fazi razmaženog djeteta, a internetski svijet pomalo je poput Mjeseca. Iako nesumnjivo svjetlošću obasjava naše živote, također ima mračnu stranu koju tek trebamo otkriti.

Elif Shafak autorica je osam romana, među kojima su “Kopile Istambula”, “Crno mlijeko” i “Četrdeset pravila ljubavi”. Njezin sljedeći roman “Čast” bit će objavljen u ožujku 2012. godine.

Komentare šaljite na intelligence@nytimes.com

Autor: The New York Times
28. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close