Nakon što su iz Metroneta apelirali na Vladu da što hitnije raspiše javnu nabavu za telekomunikacijske usluge te im u nekoliko primjera dokazali da državnim novcem preplaćuju stotine milijuna kuna, Vlada je najavila raspisivanje natječaja do početka ljeta. No, dva mjeseca nakon završetka tog roka natječaji još nisu raspisani, a predsjednik Uprave Metroneta smatra da se Vladinim nezakonitim favoriziranjem najvećeg telekom operatera bezobzirno troše milijuni iz nikad siromašnije državne blagajne.

Apelirali ste na Vladu da raspiše javni natječaj prije gotovo godinu dana i ukazali na milijunske uštede koje pritom mogu ostvariti. Gdje je zapelo?
To i nas zanima. Nekoliko smo puta poslali dopise Vladi, njenom Uredu za središnju javnu nabavu i svim ministarstvima te državnim uredima i zavodima u kojima smo zatražili da naprave ono što nalaže zakon i zdrav razum i raspišu javnu nabavu kako bi uveli reda na tržištu i ostvarili goleme uštede. Na primjeru nekoliko konkretnih natječaja dokazali smo im da preplaćuju milijunske iznose za telekomunikacijske usluge u svojim institucijama i to samo zato jer još uvijek nisu raspisali javnu nabavu. Prije pola godine smo dobili odgovor da nabava napokon kreće u lipnju, no, nažalost, ništa od toga. Napominjem, mi smo tražili isključivo poštivanje zakona u vidu transparentnih, javnih natječaja na kojima bi svi igrači na tržištu, odnosno manji operateri poput nas dobili svoju priliku, a država bi pritom ostvarila milijunske uštede. No izgleda da su u Vladinom Uredu za središnju javnu nabavu odgovorili kako će se proces pokrenuti ovog ljeta samo da nas, ostale manje operatere i medije skinu s vrata. Nedavno smo ih pokušali ponovno kontaktirati, no odgovora nema. A milijuni kuna se i dalje bacaju u vjetar i to u vrijeme kad financijsko stanje nikad nije bilo lošije.

O koliko je točno novca riječ i koje su to institucije koje se oglušuju na raspisivanje javnih natječaja?
Mi smo na temelju nekoliko provedenih natječaja došli do vrlo jednostavne računice, a ta je koliko se novca za telekomunikacijske usluge plaćalo prije i poslije javne nabave. Konkretno, riječ je o tri državne tvrtke i institucije – Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i HŽ Infrastruktura, a koje su nakon provedenih natječaja ostvarile uštedu od čak 15 milijuna kuna. Samo tri institucije! A sad zamislite kolike bi uštede bile da se zakoniti javni natječaji provedu i za desetke ministarstava te državnih ureda i zavoda. Ukoliko se vodimo gore navedenim primjerima provedenih natječaja, ušteda za sva državna tijela bila bi oko 170 milijuna kuna. Ako se njima priključe i državne tvrtke, uštede se penju na golemih 300 milijuna kuna! Mislim da će svatko priznati da bi se toliki novac u današnje vrijeme itekako mogao pametnije iskoristiti. No, još jednom napominjem – mi nismo tražili da se posao u državnim institucijama da nama! Sve što smo mi tražili je da se raspiše zakonita, transparentna javna nabava za telekomunikacijske usluge u kojoj mogu sudjelovati baš svi operateri pa tko je bolji neka pobijedi. No ta se prilika ne daje ni Metronetu, ali niti jednom drugom alternativnom operateru.

Zašto ministarstva i spomenuti uredi i zavodi na raspišu zasebne javne natječaje, kad je Ured za središnju javnu nabavu malo sporiji?
To je možda i najapsurdniji dio cijele priče. Sve te državne institucije su nam odgovorile kako bez obzira na njihove želje ne mogu raspisivati nikakve samostalne natječaje, već to mora odlučiti isključivo Ured za središnju javnu nabavu. No, kao što sam rekao, jedan od tri natječaja koje smo dobili raspisao je upravo Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade! Dakle, s jedne strane ministarstva i ostale institucije tvrde da ne smiju raspisati samostalne natječaje, a u isto vrijeme Ured za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade napravi upravo suprotno! I pritom ostvari goleme uštede. No, da budem jasan – ukoliko je Vlada odlučila osnovati Ured za središnju javnu nabavu da proces javne nabave bude transparentan, nadziran te se time sprječava korupcija i daje prilika svim igračima na tržištu, Metronet to podržava. Ali ako taj Ured postoji samo na papiru i ne radi svoj posao onako brzo i efikasno kako bi trebao, onda je to sasvim druga priča. A priča oko telekomunikacijskih usluga i svjesnog preplaćivanja milijunskih iznosa, nažalost, traje predugo. Iz tog razloga, smatramo da je i raspisivanje pojedinačne, transparentne javne nabave puno bolje rješenje od postojanja Ureda za središnju javnu nabavu koji u segmentu o kojem govorimo nije dozvolio raspisivanje niti jednog natječaja.

Smatrate li da postoje neki “dogovori ispod stola”?
Ne želim ni u koga upirati prstom, no postoje neke činjenice koje nitko ne može osporiti. Prije svega, dokazi da se zbog neraspisivanja natječaja favoriziranom operateru preplaćuju milijuni i milijuni kuna, koji su postali vidljivi tek kad je nekolicina institucija pokrenula proces javne nabave. Usporedbe radi, kad je osnovan Ured za središnju javnu nabavu rečeno je da će se pomoću njega godišnje uštedjeti oko 340 milijuna kuna za sve natječaje koje država namjerava provesti. Mi smo upozorili da se gotovo istovjetne uštede mogu ostvariti samo u segmentu telekomunikacija. Također, činjenica je da smo prilikom nekih ranijih natječaja uvidjeli da je T-com državnim institucijama u nekoliko slučajeva naplaćivao dva do tri puta veće cijene nego ostalim korisnicima, a nitko se nije zapitao zašto je to tako. I naposlijetku, nije nam jasno što se dogodilo s planom da se raspisivanje javne nabave za telekomunikacije pokrene u lipnju jer je jesen već na vratima, a na naše pozive nitko ne odgovara.

Ne želimo samo obećanje natječaja

Što očekujete da će se dalje događati?
Mi i dalje očekujemo da će do raspisivanja javne nabave doći u što hitnijem roku. Sve činjenice su nepobitne, naši apeli su bili vrlo jasni, a javnost i mediji su sve više upoznati da iz državne blagajne cure milijuni kuna, no za to neki ljudi ne mare. I dalje tvrdimo da, ako je ovaj proces previše opsežan za Ured za središnju javnu nabavu, ministarstva te državni uredi i zavodi mogu sami raspisati natječaje. Neka se, uostalom, povedu primjerom Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade koji je dokazao da je tako nešto moguće te da je vrlo korisno i efikasno. Na taj i druga dva natječaja koja smo dobili je bilo žalbi, no Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je odbacila te žalbe i utvrdila da su natječaji bili transparentni i u skladu sa zakonom. Želimo fer tržišnu utakmicu, želimo da mi i ostali mali operateri dobijemo priliku izboriti se za posao i transparentno u skladu sa zakonom, i želimo da nam se ne govori da će se stvari pokrenuti samo zato što je predizborno vrijeme pa nije dobro imati medije i javnost za vratom. A siguran sam da baš svaki građanin Hrvatske želi da se milijuni koji godinama odlaze niz vjetar utroše u nešto pametnije i korisnije.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe