Srpska vlada, uz aranžman s MMF-om, jedini spas za gospodarstvo vidi u povećanom izvozu. Kako bi prevladali pad izvoza zbog krize koja vlada u Europskoj uniji u koju izvozi 55 posto robe, kao alternativa sve se više spominju tržišta Rusije i nesvrstanih država.

Nesvrstani u Beogradu
Uz EU srpski izvoz je najviše zastupljen u zemljama Cefte, prije svega BiH, Crne Gore i Makedonije kamo se plasira 80 posto izvoza za tržište Cefte. Predstojeći susret ministara nesvrstanih zemalja u povodu obilježavanja 50. obljetnice prve konferencije nesvrstanih u rujnu u Beogradu iskoristit će se za promociju srpskih proizvoda. Srbija se tako “na mala vrata” želi vratiti na tržišta na kojima je najviše izvozila prije 30 godina kada je ostvarivala velik suficit u robnoj razmjeni s tadašnjim SSSR-om te azijskim i afričkim zemljama. Za srpsko gospodarstvo izvoz je slamka spasa od nove krize koja bi bila pogubnija od prethodne jer bi se broj ugašenih tvrtki povećao, a s njima bi i stopa nezaposlenosti preskočila 20 posto. Srpsko gospodarstvo zaduženo je za 20 milijardi eura tako da je vraćanje kredita neostvarivo bez povećanoga izvoza. Vlada je, primjerice, računala da će se u Italiju izvesti više od milijardu dolara robe, ali se ta država našla u teškoj situaciji pa se očekuje pad potražnje. Gotovo polovica izvoza, odnosno 45,3 posto, ide u četiri države – Njemačku, Italiju, BiH i Crnu Goru. Da stvar bude još nepovoljnija, embargo na uvoz srpskih proizvoda, što ga je uvela Priština, smanjit će na godišnjoj razini srpski izvoz za 450 milijuna dolara.

Izvoz hrane
Novonastala situacija, prema ocjeni Olivere Kiro iz Privredne komore, nalaže okretanje Srbije prema drugim tržištima. U strategiji o povećanom izvozu prednost se daje zemljama s područja bivšeg SSSR-a, bliskog i srednjeg istoka te sjeverne Afrike. Mlađan Kovačević, član akademije ekonomskih znanosti, kaže da će presudan biti valutni tečaj. Tvrdi da je velik broj neto izvoznika ekonomski krahirao zbog nerealnog tečaja dinara jer je domaća valuta precijenjena u odnosu na euro. Kovačević upozorava kako bi i izvoz hrane, voća i povrća bio znatno rentabilniji kada bi euro vrijedio 150 dinara.

Očekivanja

Opasnost od visoke koncentracije
Prema ljestvici Svjetskoga ekonomskog foruma Srbija je po izvozu svrstana na niskom 96. mjestu u konkurenciji 139 zemalja. Prema riječima Olivere Kiro iz Privredne komore, visoka koncentracija izvoza na samo nekoliko zemalja rizik je za gospodarstvo jer je ovisno o potražnji upravo na tim gospodarstvima. Kiro očekuje pad potražnje u Italiji i Njemačkoj