U okviru političke misije na koju je krenula s ciljem smirivanja napetosti na jugoistoku Europe, između Srbije i Kosova, njemačka kancelarka Angela Merkel u Zagrebu je jučer nastojala iskazati i otvorenost njemačkih investitora za novi investicijski ciklus i veću prisutnost i suradnju s Hrvatskom, posebice nakon otvaranja vrata za punopravno članstvo u EU.

Njemačka je treća na listi zemalja po dosadašnjim izravnim ulaganjima. Od osamostaljenja su u Hrvatsku njemački investitori donijeli 3 milijarde eura, a među najvećim investitorima svakako su Deutsche Telekom u telekomunikacijama, Siemens u elektroindustriji, te Bayer u kemijskoj industriji, Allianz u osiguranju, Hipp s ulaganjem u tvornicU dječje hrane u Glini i RWE-ova dogradnja TE Plomin. Energetika je jedan od sektora u kojemu njemačko gospodarstvo vidi najveći potencijal za novi ciklus ulaganja koji se najavljuje. Interes postoji posebno u području distribucije plina, ali i same proizvodnje električne energije. Potencijala ne manjka ni za područje turizma, u kojemu su kao gosti Nijemci uvjerljivi prvaci u Hrvatskoj. Stoga i tamošnji ulagači u Hrvatskoj prepoznaju sve veći prostor za uključivanje u tom segmentu gospodarstva koji bilježi pozitivne trendove. Sve se više mogućnosti suradnje i zajedničkih nastupa na trećim tržištima hrvatskim i njemačkim tvrtkama otvara i u graditeljstvu, koje posljednjih godina bilježi zastoj.Analitičari ohrabrujućim u najavama iz posjete kancelarke Merkel Hrvatskoj drže iskustvo da su dosadašnja ulaganja iz Njemačke poboljšala i međusobne trgovinske odnose, te potaknula hrvatski izvoz u Njemačku, koja je uz Italiju glavni hrvatski vanjskotrgovinski partner. Lani je ukupna hrvatsko-njemačka robna razmjena bila na razini od 3,7 milijardi dolara, a glavninu, tri četvrtine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, ostvaruju tvrtke iz Bavarske, Baden-Württemberga i Sjeverne Rajne-Vestfalije. Sve do krize prije dvije godine naš je izvoz u Njemačku kontinuirano rastao, međutim, međusobnu razmjenu godinama karakterizira visok hrvatski trgovinski deficit. Lani je, primjerice, deficit bio za 6 posto veći od hrvatskog izvoza na to tržište.