Dva desetljeća privatizacija je u Hrvatskoj imala značaj najnegativnijeg procesa, sinonima lošeg i kriminalnog djelovanja državnog aparata. Takvu percepciju aktualna je Vlada pokušala prekinuti gašenjem Hrvatskog fonda za privatizaciju.

No, zaživljavanje nove Agencije za upravljanje državnom imovinom, nasljednice Fonda, kao i nove politike i odnosa prema općem dobru koja joj je povjerena, još uvijek se sapliće o iste političke “dirigente”. Ministri iz Vlade koji čine Upravno vijeće Agencije u pola godine još nisu održali niti jednu sjednicu koja bi bila otvorena za javnost. A prema dostupnim informacijama održano je više od deset sjednica na kojima su donošene važne odluke za tvrtke i nekretnine u državnom portfelju. To se, pak, ne pamti čak niti iz vremena najsumnjivijih privatizacija 1990-ih. Štoviše, upravo su oglašene i prve privatizacijske aktivnosti, prodaja šest većinskih i 20 manjinskih paketa, a da prethodno nije, kako je bilo najavljeno kod donošenja zakona o osnivanju i radu Agencije, Vlada donijela najprije strategiju upravljanja državnom imovinom, a na temelju nje i plan aktivnosti Agencije. Nakon tolikih afera, najmanje što su vladajući mogli učiniti je raskinuti u cijelosti s netransparentnošću i nepoštivanjem zakonskih propisa i procedura. Jer kako se krenulo, ni Agencija neće biti pošteđena negativnog doživljaja i osjećaja da je nasljedila baš sve od starog HFP-a.