Dok svjetske burze padaju, a politička elita pokušava pokušava skrojiti model spasa od nove recesije, središnji bankari diljem svijeta uzeli su stvar u svoje ruke. Bank of England najavila je da je spremna na tržište upumpati još kapitala. Tamošnji guverner Mervyn King poručio je da je britanska ekonomija u sve većim problemima i da državni dužnosnici mogu računati na pomoć središnje banke. Japanska središnja banka signalizirala je kako bi moglo biti još problema s jenom, guverner Masaaki Shirakawa upozorava da bi velike promjene u tečajevima mogle imati negativni utjecaj na gospodarstvo.

Ta je banka prošloga tjedna “upumpala” 10 bilijuna jena na tržište. Švicarska središnja banka ima još veće probleme pa plasiranjem svježe tiskanog novca pokušava zauzdati divljanje franka. U borbu za stabilnost uključila je i središnja banka Južne Koreje koja nije podizala referentne kamatne stope već drugi mjesec zaredom.

Spomenute bankarske akcije uslijedile su nakon što je Europska središnja banka odlučila kupovali rizične obveznice Italije i Španjolske kako bi stabilizirala tržište eurozone, dok je američki Fed zamrznuo referentnu stopu na gotovo nula u iduće dvije godine, što je presedan. Iako ovi postupci svjetskih bankara nisu koordinirani, predstavljaju najmasovniju akciju od listopada 2008. godine kada su ECB, Fed i još četiri svjetske središnje banke srušile kamatne stope kako bi amortizirale posljedice bankrota Lehman Brothersa.

No, dok se središnji bankari bore kako bi spasili situaciju koju je potencirao pad rejtinga Amerike, a koja ozbiljno prijeti novim globalnim recesijskih udarom otvorio se još jedan krizni “front” – Francuska.

Tamošnji ministri dobili su zadatak iznaći rješenje kako zaustaviti potencijalni kaos i divljanje ionako visokog javnog duga. U tom se smislu razmišlja i o povećanju poreza i rezanju troškova države. Gotovo istovremeno se na tržištu pojavila spekulacija da će tri svjetske agencije (S&P, Moody’s i Fitch) sniziti najviši rejting (AAA) Francuske, što je pak uzrokovalo potpuni potop na burzama. Ipak, agencije su to demantirale.

No, analitičari i ulagači su već počeli tipovati da bi Francuska mogla biti iduća žrtva spuštanja rejtinga budući da je postala rizičnija za ulaganje. Instrumenti osiguranja u dug te države (CDS) zabilježili su rekordne poraste, što je ulagačima dalo jasan signal što će se dogoditi. Međutim, nije država kao takva najveći uteg. Problem su i francuske banke. Njihova visoka izloženost prema grčkom dugu, a procjenjuje se da su zbog otpisa imovine izgubile čak tri milijarde eura, dovela ih je u izuzetno rizičan položaj. Dobit im je zbog toga prepolovljena.

To je dovelo i do panične rasprodaje dionica tih banaka na burzi, zbog čega se njihova tržišna vrijednost stropoštala čak 15 posto, kao što je to slučaj sa Société Générale koja je bila najlošija bankarska dionica toga dana u Europi.

vrhunska prilika

Vrijedna lokacija uz Neretvu traži novog vlasnika, Grad Opuzen objavio natječaj

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe