Rast cijene proizvodnje i ograničenja koja donosi skoro punopravno članstvo naše zemlje u Europskoj uniji sve će više tvrtki nagnati na razmišljanje o selidbi proizvodnje iz Hrvatske. Statistika bilježi da su proizvođačke cijene u srpnju ove godine bile 7,1 posto veće nego u istom razdoblju lani. Istodobno, zbog slabe potražnje proizvođači nisu mogli ovaj trošak preliti na krajnijeg kupca.

“Zamjetna je eksterna inflacija jer je došlo do povećanja gotovo svih sirovina koje uvozi hrvatska industrija. Tu prije svega mislim na naftu i metale. Gospodarska kriza u Hrvatskoj je uzrokovala da proizvođači stalno moraju smanjivati cijene ili biti na akcijama ako žele opstati. To je golemi pritisak na domaće gospodarstvo koje zasigurno neće preživjeti sve tvrtke”, smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.

On smatra da će se neke tvrtke restrukturirati i pokušati krizu prebroditi unutarnjim rezervama. Opstanak će mnogi tražiti na novim tržištima ili u novim proizvodima, no dio će ih naći svoju računicu u selidbi proizvodnje na istok, ponajprije u BiH. Novotny smatra da je BiH, ponajprije njezin sjeverni dio, idealan za hrvatske tvrtke jer je dobro infrastrukturno povezan s Hrvatskom, a Republika Srpska ima i vrlo primamljive uvjete za nove ulagače. Ne treba smetnuti s uma da će Hrvatska ulaskom u EU izgubiti autonomnu poziciju u vanjskoj trgovini što će se negativno odraziti na našu robnu razmjenu unutar zemalja regije udruženih u CEFTA-u.

BiH će pak još neko vrijeme ostati izvan Unije te proizvodnja u hrvatskim pogonima u Bosni neće podljegati unificiranoj carinskoj politici EU. Nagađa se da bi se na selidbu na istok mogla odlučiti, prije svih, prehrambena industrija koja je dosta snažna na tržištima BiH, Srbije te ostalih zemalja regije koje će ostati izvan EU-a.

Da se radi o uvoznoj inflaciji slažu se i u Hrvatskoj gospodarskoj komori u kojoj također navode skupe energenate i kapital. Zoran Barišić, pomoćnik direktora Sektora za industriju u HGK, smatra da su na povećanje cijena utjecali i mjere Vlade koja nastoji unijeti optimizam u gospodarska kretanja.

“Kretanje cijena uzročno-posljedični je proces koji ima svoju inerciju, pa sukladno tome, i vrijeme odaziva na promjene u domino efektu može biti različito, a poremećaji skokoviti”, kaže Barišić. I Novotny i Barišić su optimistični po pitanju trendova do kraja godine i očekuju da cijene sirovina i nafte imaju silaznu putanju u narednom razdoblju.