Premda listu 10 po prihodu najvećih trgovaca dijeli pet hrvatskih (Konzum, Plodine, Tommy, Diona, KTC) i pet (Mercator, Kaufland, Lidl, Billa, Spar) stranaca domicilni maloprodavači, otkriva istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2010., drže 60 posto tržišta. Hrvatska je u odnosu na regiju stranim trgovcima vrlo rano otvorila granice no, nisu kao u Srbiji uspjeli zavladati tržištem. Prva je stigla Billa u studenom 1999. Lidl u istom mjesecu ali tek 2006. ostali u međurazdoblju.

U razdoblju 2007.-2010. u ostvarivanju prihoda (ne)očekivano najveći uzlet iskazuje Lidl s rezultatom 926 milijuna kuna uz istodobno smanjivanje gubitka sa 122 na 26 milijuna kuna. Ozbiljnost svojih planova za dugoročno pozicioniranje na ovdašnjem tržištu Lidl svjedoči dosadašnjim ulaganjima većim od tri milijarde kuna, te sa 180 milijuna koje upravo investira u logistički centar u Perušiću i čije otvaranje slijedi uskoro.

Rast prihoda imali su i Kaufland i Spar no, dok je Kaufland plus od 204 milijuna kuna ostvario isključivo organskim rastom za Sparovih 681 milijun dijelom je presudno preuzimanje Ipercoopa u svibnju 2009. Kaufland je u ove tri godine zabilježio gubitak od 173 milijuna kuna na koji je vjerojatno više utjecao ‘cjenovni rat’ među konkurencijom nego usporeno investiranje u širenje mreže. Među pet stranih trgovaca najveći minus, iznosio je 276 milijuna kuna ima Spar, dijelom nedvojbeno i radi saniranja problema vezanih uz akviziciju Ipercoopa.

Mercator je pak u trogodišnjem razdoblju ilustrirao ‘krivulju’ kojoj je kumovala i recesija ali i preuzimanje Getroa. Tvrtka je 2008. zaključila uz zavidan rast prihoda, veći od 21% i sa 28 milijuna kuna dobiti da bi 2009. s prihodom pala za više od 300 milijuna uz gubitak od 27 milijuna kuna. S obzirom da je te godine tržište evidentiralo pad potrošnje od čak 17 posto rezultat manje iznenađuje nego onaj iz 2010. Naime, u 2009. sam Mercator imao je 2,28 milijardi kuna prihoda, Getro 1,35 da bi lanjski integrirani rezultat dosegnuo tek 2,96 milijardi kuna uz gotovo 64 milijuna kuna gubitka.

Iako je prva otkrila rastrošnost Hrvata austrijska Billa i nakon 12 godina, koliko je aktivna na ovom prostoru, još uvijek traga za receptom uspjeha. Među pet konkurenata jedina kroz tri posljednje godine bilježi pad prihoda uz konstantan gubitak. Lani je prema 2008. s prihodom pala 140 milijuna kuna dok je paralelno gubitak uvećan sa 51 na 75 milijuna kuna. Zapravo, prošlogodišnji minus Bille manji je nego 2009. kada je iznosio 106 milijuna.