Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Koncesiju vezati uz ugradnju cro-proizvoda

Autor: Marija Brnić
09. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Visoka koncesijska naknada koju će škverovi plaćati za pomorsko dobro nije nerješiv problem, poručuju iz 3. maja. Juraj Šoljić, predsjednik podružnice Sindikata metalaca, predlaže državi da se taj problem, koji dovodi u pitanje provedbu restrukturiranja škverova, riješi na način koji će dati višestruko pozitivan efekt.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

To je, tvrdi, moguće kada država oslobodi taj namet za određeni dio koji odgovara postotku ugradnje hrvatskih komponenti i proizvoda u brodove. “Taj se model primjenjuje u talijanskim i španjolskim brodogradilištima, koje se za ugradbu domaćih proizvoda oslobađa dijela poreza srazmjerno učešću u finalnom proizvodu”, pojašnjava Šoljić, ističući kako time primjena ne bi bila sporna ni s aspekta pravila EU. U slučaju 3. maja, kaže, postiglo bi se olakšavanje naknade za 60 do 70 posto, koliko po njegovim riječima domaći proizvođači sudjeluju u ukupnoj proizvodnji brodova.

Visoka koncesijska naknada koju će škverovi plaćati za pomorsko dobro nije nerješiv problem, poručuju iz 3. maja. Juraj Šoljić, predsjednik podružnice Sindikata metalaca, predlaže državi da se taj problem, koji dovodi u pitanje provedbu restrukturiranja škverova, riješi na način koji će dati višestruko pozitivan efekt.

To je, tvrdi, moguće kada država oslobodi taj namet za određeni dio koji odgovara postotku ugradnje hrvatskih komponenti i proizvoda u brodove. “Taj se model primjenjuje u talijanskim i španjolskim brodogradilištima, koje se za ugradbu domaćih proizvoda oslobađa dijela poreza srazmjerno učešću u finalnom proizvodu”, pojašnjava Šoljić, ističući kako time primjena ne bi bila sporna ni s aspekta pravila EU. U slučaju 3. maja, kaže, postiglo bi se olakšavanje naknade za 60 do 70 posto, koliko po njegovim riječima domaći proizvođači sudjeluju u ukupnoj proizvodnji brodova.

Ujedno bi se, dodaje Šoljić, omogućilo i zaštitu domaćeg gospodarstva koje je tradicionalno vezano uz brodograđevnu industriju, od proizvodnje cijevi do pumpi i pomoćnih motora i druge opreme za brod. Prijedlog je još početkom godine upućen ministru gospodarstva Đuri Popijaču, ali se on o njemu još nije očitovao. Kako je evidentno da se neće ispuniti zacrtani Vladini rokovi za škverove, Šoljić kaže da će u svim brodogradilištima kroz tjedan dana započeti koordinirane akcije sindikata radi zaštite djelatnosti i opstanka tih tvrtki.

Autor: Marija Brnić
09. kolovoz 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close