I korak pred sam finiš priča sa škverovima i njihovim restrukturiranjem zapinje, a spornima, čak do razine da postaje upitna i realizacija cijelog procesa, pokazuju se kompenzacijske naknade za pomorsko dobro. One su utvrđene izuzetno visoko, zbog vrijednosti pomorskog dobra za koje su škverovi obeštećeni. I to ne samo u fiksnom dijelu u kojem su dobili cijenu od tri kune po četvornom metru, nego će državi plaćati i jedan posto ukupnih godišnjih prihoda.

Samoborski DIV to pitanje ne problematizira i dodaje kako je naknada bila sastavni dio natječaja za privatizaciju škverova. Tvrde da su financijsku konstrukciju za restrukturiranje Brodosplita i temeljili na visokoj naknadi. No, drugi kupac, Jadranska ulaganja, za tri škvera za koje je dobio zeleno svjetlo i u Bruxellesu toliko opterećenje i dalje ne želi prihvatiti, te se otvoreno nada pregovorima o tome. Slično, neslužbeno se čuje, očekuju i u pulskom Uljaniku, koji je također dobio novi režim plaćanja ove naknade, a koji se ne samo razlikuje od nekadašnjeg, u kojemu je vrijedila puno manja cijena za četvorni metar i plaćala se iz dobiti umjesto iz prihoda, nego se po rigoroznosti uvelike razlikuje i od režima koji vrijedi za brodogradilišta u Europskoj uniji.
“S opterećenjem koje bi nam se stavilo prihvaćanjem tolikih naknada jednostavno nije moguće pozitivno poslovati.

To su utvrdili i konzultanti Europske komisije i složili se da je to uvjet koji je neodrživ i koji hrvatske škverove stavlja u neravnopravan položaj u odnosu na europske, te će i po njima dovesti u pitanje samu provedbu restrukturiranja. Stoga se nadamo da će oko rješavanja tog problema biti dobre volje”, kratko nam je kazao predsjednik Uprave Jadranskih ulaganja Nenad Končar, koji se nada da će to pitanje biti skoro riješeno, prije sklapanja ugovora s državom o preuzimanju Brodotrogira, 3. maja i Kraljevice.

Izvori iz Banskih dvora ne daju puno osnove za optimizam, jer, kažu, naknade su nedovoljnom pažnjom naših pregovarača ušle u poglavlje 8. o zaštiti tržišnog natjecanja, a kako ih je Vlada prije pola godine i prihvatila, te sa škverovima sklopila pojedinačne ugovore, za trajanja programa restrukturiranja o tome više neće biti razgovora. Štoviše, tvrdi jedan od sugovornika, niti obeštećenja za toliku naknadu nekim drugim mjerama Vlada ne može obećavati kupcima škverova, budući da bi se i njih po kriterijima Bruxellesa tijekom idućih deset godina smatralo državnom potporom, koje su strogo zabranjene. Znači li to da Jadranska ulaganja u tom slučaju neće i zaključiti ugovor, u ovom trenutku Končar ne želi niti komentirati. “Nadamo se da će se naći rješenje, jer ni EU nije u interesu da imamo osjetno nepovoljnije uvjete za poslovanje”, kaže Končar.

U slučaju riječkog 3. maja naknada za korištenje oko 500 tisuća četvornih metara pomorskog dobra iznosila bi 1,5 milijun kuna, a na lanjski prihod od 1,021 milijardi kuna platili bi još 10,2 milijuna kuna naknade. Splitski će škver za fiksni dio zauzete površine od 560 tisuća kvadrata pomorskog dobra plaćati 1,68 milijuna kuna, a po lanjskim prihodima “iskeširali” bi još 15,3 milijuna kuna. Kraljevica za 185 tisuća četvornih metara pomorskog dobra ima naknadu 555 tisuća kuna, uz još 2,5 milijuna kuna koliko bi iz lanjskih prihoda morali izdvojiti, dok bi Brodotrogiru za prihode iz prošle godine država “uzela” 4,25 milijuna kuna.

“Svjesni smo problema koji ova naknada predstavlja za brodogradilišta, ali s druge strane i zahtjeva Europske komisije za naknadom koja bi odražavala vrijednost pomorskog dobra. Vjerujem da će se kroz proces pripreme zaključenja ugovora na kojemu se intenzivno radi, uspjeti naći zadovoljavajuće rješenje, naravno u koordinaciji s Bruxellesom”, kratko je poručio resorni ministar gospodarstva Đuro Popijač.