Slovenske osiguravateljske kuće u prošloj su godini imale gotovo 640 milijardi tolara ulaganja u imovinu. Sve osiguravateljske kuće zajedno dosegle su prošle godine ukupnu čistu dobit iz poslovanja u visini devet milijardi tolara, stoji u izvješću slovenske Agencije za nadzor osiguranja. Gubitke u visini 3,6 milijardi tolara iskazalo je u prošloj godini pet osiguravateljskih kuća koje po bilanci dosežu 7,7-postotni udjel na slovenskom osiguravateljskom tržištu. Udjel osiguravateljskih kuća u slovenskom bruto domaćem proizvodu se od 2001. do 2005. povećao s 5,6 na 9,8 posto. Na bolje rezultate poslovanja utjecao je prvenstveno bolji osiguravateljsko tehnički rezultat iz osiguranja imovine, što je posljedica povoljnijeg odnosa između prihoda od premija osiguranja i isplata odšteta. Nešto bolji rezultat postignut je i u sektoru životnog osiguranja, a zdravstveno osiguranje u odnosu na 2004. godinu nije se promijenilo i još bilježi gubitke. Adekvatnost kapitala se u 2005. godini u skupini osiguranja imovine pogoršala za deset milijardi tolara, a u skupini životnog osiguranja poboljšana je za 4,3 milijarde tolara. Potkraj godine kapitalnu su neadekvatnost na strani životnih i osiguranja imovine iskazale po jedna kuća u svakom od ova dva sektora osiguranja. Financijska ulaganja osiguravateljskih kuća posljednjih godina iskazuju visoke stope rasta. U strukturi ulaganja u posljednjih su se pet godina najviše povećala u dugoročno osiguranje, što ukazuje na rast životnih osiguranja koja u makroekonomskom smislu postaju alternativni oblici štednje stanovništva. Agencija opaža i kako su s ulaskom u Europsku uniju zbog ograničenih mogućnosti slovenskog tržišta kapitala osiguravateljske kuće počele intenzivnije ulagati na stranim tržištima. Bolje rezultate ostvarili su i mirovinski fondovi koji su povećali opseg poslovanja s brojem osiguranika od gotovo 190.000.
I dok životno osiguranje bilježi rast, zdravstveno i dalje bilježi gubitke
Slovenske osiguravateljske kuće u prošloj su godini imale gotovo 640 milijardi tolara ulaganja u imovinu. Sve osiguravateljske kuće zajedno dosegle su prošle godine ukupnu čistu dobit iz poslovanja u visini devet milijardi tolara, stoji u izvješću slovenske Agencije za nadzor osiguranja. Gubitke u visini 3,6 milijardi tolara iskazalo je u prošloj godini pet osiguravateljskih kuća koje po bilanci dosežu 7,7-postotni udjel na slovenskom osiguravateljskom tržištu. Udjel osiguravateljskih kuća u slovenskom bruto domaćem proizvodu se od 2001. do 2005. povećao s 5,6 na 9,8 posto. Na bolje rezultate poslovanja utjecao je prvenstveno bolji osiguravateljsko tehnički rezultat iz osiguranja imovine, što je posljedica povoljnijeg odnosa između prihoda od premija osiguranja i isplata odšteta. Nešto bolji rezultat postignut je i u sektoru životnog osiguranja, a zdravstveno osiguranje u odnosu na 2004. godinu nije se promijenilo i još bilježi gubitke. Adekvatnost kapitala se u 2005. godini u skupini osiguranja imovine pogoršala za deset milijardi tolara, a u skupini životnog osiguranja poboljšana je za 4,3 milijarde tolara. Potkraj godine kapitalnu su neadekvatnost na strani životnih i osiguranja imovine iskazale po jedna kuća u svakom od ova dva sektora osiguranja. Financijska ulaganja osiguravateljskih kuća posljednjih godina iskazuju visoke stope rasta. U strukturi ulaganja u posljednjih su se pet godina najviše povećala u dugoročno osiguranje, što ukazuje na rast životnih osiguranja koja u makroekonomskom smislu postaju alternativni oblici štednje stanovništva. Agencija opaža i kako su s ulaskom u Europsku uniju zbog ograničenih mogućnosti slovenskog tržišta kapitala osiguravateljske kuće počele intenzivnije ulagati na stranim tržištima. Bolje rezultate ostvarili su i mirovinski fondovi koji su povećali opseg poslovanja s brojem osiguranika od gotovo 190.000.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu