Dinamika rasta rashoda iz predkriznog razdoblja više nije moguća i neće se u fiskalnoj politici ponavljati u iduće tri godine, za koje je Vlada u srijedu usvojila smjernice ekonomske i fiskalne politike. Ključna je to poruka koju je o novim smjernicama istaknula ministrica financija Martina Dalić, uz pojašnjenje kako će u uvjetima daljnjih kretanja u našem okruženju fiskalnu politiku država morati voditi u smjeru smanjenja deficita i javnog duga, te jačanja snage javnih financija.

Vlada Jadranke Kosor procjenjuje da će BDP u idućoj godini u Hrvatskoj porasti za 2,5 posto, u 2013. za 3,5 te u 2014. za 4 posto. Projekcije prihoda u smjernicama temeljene su na postojećoj strukturi poreznog sustava, uz uvažavanje činjenice da će u tom razdbolju Hrvatska ući u punopravno članstvo EU, dok su rashodne projekcije oslonjene na gospodarske uvjete i na Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji je, tvrde u Vladi, već uveo disciplinu u trošenju sredstava. Optimistične procjene nastavka konsolidacije javnih financija tako bi ovogodišnji deficit državnog proračuna, koji se očekuje na razini od 4,3 posto BDP-a u narednim godinama trebao padati, zaključno do 1,6 posto BDP-a u 2014. Istodobno bi i na razini kosolidirane opće države deficit trebao splasnuti s ovogodišnjih 4,9 na 1,8 posto BDP-a u 2014. godini.

Vladini stručnjaci stabilizaciju javnih financija vide i u dosezanju primarnog suficita u 2013., odnosno razlike fiskalnih prihoda s jedne strane i rashoda umanjenih za kamate s druge strane. No i nakon toga zacrtali su restriktivnije korake od onih iz zakona o fiskalnoj odgovornosti, te za 2014. također najavljuju nastavak rezanja udjela rashoda u BDP-u za jedan postotni bod. Smanjivanje deficita u idućem bi razdoblju svakako smanjilo i potrebe za financiranjem, a u tom pravcu smjernicama se najavljuje i novi val privatizacije. Najveći dio ukupnih potreba za financiranjem odnosit će se na državni proračun, a temeljem kretanja njegovog salda i otplata, kao i transakcija u financijskoj imovini, uključujući i privatizacijske projekte, primici od financijske imovine i zaduživanja kretat će se od 21,8 milijardi kuna u 2012. do 22,1 milijardu kuna u 2014. godini.

U iduće tri godine glavnina dospijeća obveza odnosi se na tri izdanja obveznica na domaćem tržištu i jedno inozemno. Od toga su dvije domaće denominirane u eurima, prva u iznsou od 500 milijuna, a druga 650 milijuna eura, dok je treća u u kunama u visini od 4 milijarde kuna. Inozemno dospijeće odnosi se na euroobveznicu od 500 milijuna eura, koja dospijeva 2013., a u smjernicama se iznosi očekivanje o refinanciranju domaćeg duga, kao i da će se dio potreba financiranja namiriti i kroz linije financiranja kroz Europsku investicijsku banku, koje će otvoriti hrvatsko članstvo u EU. Stoga i projekcije kretanja javnog duga pokazuju stabilizaciju u 2013., a nakon toga očekuje se i pad njegova udjela u BDP-u, s time da bi pozitivni rezultati najavljene privatizacije mogli pridonijeti i nešto bržoj stabilizaciji rasta javnog duga.

Javni dug lani je u BDP-u imao udjel od 41,2 posto, a procjene su za ovu godinu da će on, zbog odnosa realne kamatne stope i realnog rasta, skočiti na 47,5 posto, te će dogodine nastaviti rasti na 49,2 posto, a na toj razini bio bi i godinu kasnije, dok bi 2014. počeo njegov silazni trend na 48,1 posto BDP-a. Rizik za ostvarenje smjernica Vlada vidi, pored neizvjesnih kretanja u svjetskom gospodarstvu, i u sklonosti banaka u kreditiranju domaćih sektora, te mogućeg sporog oporavka osobne i investicijske potrošnje, iako su prve projekcije ohrabrujuće i upućuju na povećanje osobne potrošnje već u ovoj godini za 0,8 posto, te već dogodine 2,9 posto, a 2014. 4,3 posto. Ohrabrujućim se za taj trend i povratak potrošačkog optimizma na predkrizne razine po smjernicama drži ulazak u EU. Iako su investicije u vrijeme krize utihnule, pa čak pale i za više od 11,3 posto, već u ovoj godini procjenjuje se da će one u fiksni kapital rasti 3,2 posto, a do kraja 2014. za 7,6 posto. Smjernice u rastu investicija privatnog sektora vide i pokretača rasta.