Kontroverze i suprotna reagiranja na jednostavno pitanje – treba li DORH reći predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor je li njezina stranka pod istragom – moguće su zbog nejasnih zakonskih rješenja.

Zbog predizbornog tajminga Kosor je odlučila provjeriti istinitost medijskih napisa da je vladajući HDZ pod istragom, a isto bi učinio svaki vođa političke stranke u sličnoj situaciji. No potez nije urodio plodom: i dalje nema ključne političke informacije jer DORH šuti. To što se DORH još nije oglasio ni nakon angažmana HDZ-ova odvjetnika Vladimira Gredelja neki tumače zakonskim okvirom koji je o tom pitanju podnormiran. Odvjetnik Veljko Miljević kaže da glavnoga državnog odvjetnika Mladena Bajića Zakon o kaznenom postupku i Zakon o DORH-u ne sile da se očituje: “DORH može na temelju internih uputa za rad državnih odvjetništava reći, kao što radi na upit stranke, je li protiv nje podnesena kaznena prijava, te provjerava li navode iz te prijave.” Manjak zakonske regule nije razlog da DORH koji ima glasnogovornicu šuti, navodi prva Sanaderova ministrica pravosuđa, današnja odvjetnica V. Škare-Ožbolt: “DORH-ova glasnogovornica je zakazala. Treba reći je li riječ o pokrenutoj tužiteljskoj istrazi. Policijska istraga i predistražni izvidi nemaju istu težinu.” Za bivšu SDP-ovu ministricu pravosuđa I. Antičević-Marinović nema dvojbe: “Istrage su po zakonu tajne, od tijeka do sadržaja.” DORH ima odriješene ruke do trenutka kad se donosi nalog o nekoj istrazi čiji se početak, makar je tajna, svaki put javno objavljuje.