Kad je policija nedavno došla izbaciti 53-godišnju Maríju José del Coto Maeso iz njenog stana u prizemlju, na ulici ispred zgrade put su im zagradili prosvjednici, pa su se policijski dužnosnici povukli. “Mnogi ljudi na takav bi dan bili tužni”, rekla je María. “Ali ja sam se osjećala povlašteno. Upoznala sam divne ljude kojima sam iznimno zahvalna.”

Mladi prosvjednici koji su tijekom svibnja i lipnja preuzeli trgove glavnih španjolskih gradova, gdje su prosvjedovali zbog korupcije vlade te stanja gospodarstva zbog kojeg su nezaposleni, uglavnom su otišli kućama. No, iz tog pokreta proizašla je vojska dobrovoljaca čija se prisutnost sada itekako osjeti u zamršenom svijetu španjolskog službenog sustava zapljene, zbog kojega su bivši kućevlasnici obično u dugovima ostatak svog života. Prosvjede ispred stana Maríje José del Coto Maeso organizirao je 28-godišnji Eloi Morte. Morte, po zanimanju stjuard, odlučio je pomoći ljudima iz svoje četvrti kojima prijeti izbacivanje iz stana nakon što je prisustvovao jednom sastanku prosvjednika s madridskog središnjeg trga Puerta del Sol.“Predstavili su mi nešto vrlo konkretno, što i sam mogu učiniti”, objasnio je. “Želio sam vidljive rezultate, a ne neke načelne prosvjede protiv financijskih ustanova i banaka. Želio sam poduzeti nešto konstruktivno.”Španjolska je doživjela procvat tržišta nekretnina koji je naglo stao 2008. godine. Samo prošle godine u toj je zemlji provedene oko 94.000 zapljena, što je četiri puta više negoli 2007. godine. Prosvjednici se sada koriste internetom za dogovaranje okupljanja kod kućevlasnika u nevolji. Stotine ljudi redovito se pojavljuju na najavljenim izbacivanjima.

Od lipnja, spriječeno je oko 30 izbacivanja, dvostruko više nego ranije, tvrdi neprofitna organizacija znana po inicijalima P.A.H. Slični prosvjedi odvijaju se i u drugim gradovima. Ovog su se mjeseca vladajući i oporba u parlamentu složili kako će ispitati zakone o zapljeni.Kad španjolski dužnici, koji su digli hipotekarni zajam, ne mogu otplatiti ratu kredita, prema španjolskom zakonu nemaju dvije opcije koje su drugdje uobičajene: ne mogu vratiti ključeve banci i jednostavno otići te ne mogu poništiti dug proglašenjem bankrota. Ostaju odgovorni za puni iznos duga i nakon zapljene, a kad se tomu pribroje kazne i zatezne kamate u iznosu od nekoliko desetaka tisuća dolara, život na ulici postane im stvarna prijetnja.Prema novim prijedlozima zakona, trenutno stanje trebalo bi se malo olakšati. Primjerice, bankama bi se i dalje dozvolilo uzimanje određenog postotka od plaće dužnika, ali ne tako velik postotak kao danas.Morte kaže kako se prosvjednici nadaju da će u međuvremnu uvjeriti banku da iznajmi kuću Maríji José del Coto Maeso po cijeni koju si ona može priuštiti. “Naša nada u svim ovim prosvjedima jest da ćemo uspjeti zadržati ove ljude podalje od života na ulici”, zaključio je.

Suzanne Daley; Rachel Chaundler doprinjela izvještaju