Iako se ne može govoriti o rekordnoj sezoni, kad pričaju o turističkom uspjehu Hrvatske u ovoj godini naši političari su u pravu ako gledamo porast noćenja u odnosu na lani, no pitanje je što je uzrok. Naša je sreća u ovim ekonomskim uvjetima da smo blizu našim emitivnim tržištima, i još uvijek smo relativno jeftina destinacija obzirom na ukupnu strukturu kapaciteta u kojoj prevladavaju kampovi i privatni smještaj. Međutim, istodobno smo si zacrtali da želimo biti destinacija visoke vrijednosti i destinacija životnog stila, a to zapravo nema veze s onim što smo mi danas’, upozorava dr. Sanja Čižmar, starija partnerica u konzultantskoj kući Horwath HTL Zagreb u razgovoru za Poslovni dnevnik.

Hoće li povećanje broja noćenja popratiti i viši prihod od turizma u ovoj godini?
Ove godine će prihod od turizma biti svega nekoliko postotaka veći nego prošle godine u kojoj je ostvaren značajan pad. Sigurno ćemo ostvariti porast fizičkih brojki, no izuzetno nam je teška situacija u konkuriranju cijenama. Cijene po kojima su ove godine hotelijeri ugovarali alotmane, a to je 70-tak posto našeg hotelijerstva, bile su na razini prošle godine, a neki su morali u određenim razdobljima ulaziti i u dodatne akcije s nižim cijenama da privuku goste. Dakle, veća zauzetost s istim ili nižim cijenama može donijeti samo skroman porast prihoda.

Je li se Horwath HTL Zagreb javio na natječaj za izradu strategije turizma RH na kojem je pobijedio Institut za turizam?
Podigli smo natječajnu dokumentaciju jer kao kuća se temeljem naših referenci imamo interes uključivati u strateško planiranje turizma, no nismo se javili na natječaj. Mislimo da nije izabran najsretniji model niti vrijeme za početak izrade strategije. Ministarstvo turizma obzirom na datum izbora ima vrlo ograničeno vrijeme za djelovanje, a pred kraj mandata raspisuje velik projekt koji će se pripremati više od godinu i pol, odnosno većinom u mandatu neke druge Vlade. Pitanje je hoće li ta Vlada htjeti preuzeti odgovornost za implementaciju strategije turizma čiji je projektni zadatak osmislila bivša Vlada. Osim toga, mi u Horwathu procijenili smo da je projektni zadatak iz natječaja izgubio fokus. Traže se analize koje ne pridonose djelatnosti strategije, traži se da se reguliraju područja koja nažalost i nisu u izravnoj ingerenciji Ministarstva turizma a ne govori se o promjeni nadležnosti i odgovornosti institucija u turističkom sustavu… vjerujem da se upravo zato na ovaj natječaj nije javila niti jedna međunarodna konzalting kuća, pa u konačnici niti mi. Naša kuća nije znanstvena institucija orijentirana teoriji, mi smo usmjereni na poslove orijentirane k rješenjima u praksi.

Kakav model izrade strategije predlažete umjesto toga?
Postoje odlični primjeri Australije i Kanade koje su još 1990-tih odnosno početkom 2000.-tih izradile takozvane ‘white papers’, vrlo fokusirane i operativne platforme usmjerene na identificiranje konkretnih problema i područja koja su prioritetna za rješavanje da bi do željenog razvoja turizma došlo. U tim dokumentima na 50-tak stranica sažeto je ocijenjena trenutna situacija, definirane su željena vizija i mjere za čiju provedbu odgovornost preuzima premijer i nadležni ministar. To su dakle vrlo jasni okviri za poduzetništvo temeljem kojih se može mjeriti uspješnost Vlade ali i privatnog sektora u primjeni zacrtanih mjera. Takvi su dokumenti mogući samo u zrelim demokratskim društvima, budući da nastaju na bazi konzultacija svih interesnih skupina ključnih za razvoj turizma, kako javnog tako i privatnog sektora. Mi smo već imali odlične strategije u turizmu (ona iz 1993.), koje većim dijelom vrijede i danas ali se nisu provodile jer nije bilo dovoljno snage da se preuzme odgovornost za provedbu. A zapravo, i u Strateškom marketinškom planu turizma za razdoblje 2008.-2012., koji je usvojen, definirana je vizija i okviri strategije razvoja turizma, a o tome se u javnosti ne govori.

Smatrate li da turistički sektor koji u Hrvatskoj ima jako nisku stopu profitabilnosti može ostvariti rast bez poreznog rasterećenja koje i vi kontinuirano predlažete Vladi?
Zar mi ne bismo trebali imati podjednake porezne uvjete kao naši konkurenti, kako u startu ne bismo bili u lošijoj poziciji te kako bismo mogli početi razmišljati o povećanju prihoda? Naravno da se i bez smanjenja PDV-a može povećati profitabilnost sektora, prvenstveno aktivnim ‘yieldingom’ to jest upravljanjem cijenama koje je za mnoge hrvatske hotele nepoznanica. Upravljanje prihodom, odnosno revenue management, u našem hotelijerstvu je rijetka biljka, a previše direktora hotela drži se starih navada da izvjese godišnji cjenik na vrata sobe i ne mijenjaju ga bez obzira na trenutnu razinu potražnje. Za fleksibilnu cjenovnu politiku treba imati dovoljno znanja i vještina, mora se puno raditi, pratiti tržište svakodnevno. Istina, neke velike hotelske tvrtke to su počele raditi, no zašto individualni i mali obiteljski hoteli ne bi po istom modelu povećavali svoj prihod? Na tom primjeru se vidi nedovoljno dobra obrazovna struktura našeg srednjeg menadžmenta u turističkom sektoru gdje nedostaje onog praktičnog treninga, stručnih vještina potrebnih za svakodnevno poslovanje. Istodobno, obrazovanje za hotelijere je u Hrvatskoj još uvijek utemeljeno na teorijskoj osnovi bez prave veze sa praksom. Veliki broj hrvatskih turističkih poduzeća trenutno traži direktore hotela, direktore marketinga i prodaje…a u Hrvatskoj danas zaista na tržištu rada nema dovoljno takvih kadrova sa iskustvom i potrebnim vještinama.

Došli ste upravo iz Crne Gore. Kako vidite njihovu viziju turizma i kako je oni provode?
“Crna Gora je primjer s jedne strane dobro vođene turističke politike po pitanju stvaranja poslovno-investicijske klime, ali s druge strane u velikoj mjeri zanemarenog odnosa prema prostoru i zapravo njegove devastacije na određenom dijelu obale. Crnogorska je vlada liberalizirala uvjete gradnje, odlučivanje je spušteno na lokalnu razinu, što je u nekim sredinama otvorilo prostor korupciji koja je omogućila investitorima da realiziraju svakojake zahtjeve gradnje. Rezultat je preizgrađenost na nekim dijelovima obale, naročito Budvanske rivijere na kojoj je izgrađeno previše apartmana, jer apartmani se investitorima više isplate nego hoteli. Crnogorska Vlada je uvidjela da treba zaustaviti takvu politiku i u tijeku je promjena regulative s ciljem i poticanja izgradnje hotela, a ne apartmana.

Crna Gora nedavno je otvorila najveću marinu za megajahte u Jadranu. Kako će Porto Montenegro utjecati na nautički turizam Jadrana?
Porto Montenegro je primjer odlično planiranog projekta koji razumije tržište i koji će na temelju toga ostvariti velik profit. Na Mediteranu postoji manjak vezova za mega jahte preko 24 metara, a trenutno se u svijetu gradi preko 750 megajahti. Porto Montenegro ima odličnu lokaciju na ulazu u Jadransko more, crnogorska Vlada oslobodila je kupovinu pogonskog goriva za jahte od PDV, za potrebe jahtaša grade se ‘rezidencije’, luksuzni apartmani, u pripremi je i izgradnja boutique hotela, a nedavno je otvorena serija trgovina koji podmiruju potrebe šireg spektra nautičara, od višeg srednjeg sloja do luksuza. Zanimljivo je da marina nudi različite sadržaje poput muzeja pomorstva i međunarodne škole za djecu. Još jedna važna stvar, u Crnoj Gori nema administrativnih prepreka koje bi sprečavale da posade jahti mogu boraviti u marinama dulje kroz godinu, za razliku od Hrvatske koja to hitno treba riješiti. Moja je procjena da će Porto Montenegro zbog svega navedenog preuzeti primat ne samo u Jadranu nego i u kontekstu Mediterana.

Porto Montenegro uzet će goste Hrvatskoj?
Oni će sasvim sigurno uzeti goste dobrom dijelu naših marina, i to upravo onaj sloj gostiju koji je platežno najsposobniji. Porto Montenegro već sad može smjestiti 50-tak megajahti, a kad projekt bude sasvim dovršen kroz četiri godine moći će smjestiti ukupno 600 plovila, unutar čega više od 130 megajahti. A po cijenama vezova sad su se pametno pozicionirali ispod luksuznih marina u Francuskoj i ostalim dijelovima Mediterana. Hrvatska zapravo osim Šibenika i nema konkurenciju takvom proizvodu kao što je Porto Montenegro.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Zrće dobar primjer, Dubrovnik loš

Kako gledate na posjet ministra Bajsa Zrću?
To je odličan potez, jer turizam zabave u određenim enklavama svakako treba podržati. Projekt Zrće dobar je primjer naše inovativnosti koji funkcionira od kada je pokrenut, zbog toga što je prilagođen ukusu potražnje, ali toga u Hrvatskoj ima malo, kao i drugih sadržaja, događanja…ako ih ima, sva događanja se smještaju u srce sezone, u drugim razdobljima ništa se ne događa, lokalni igrači su još uvijek vrlo oprezni i uspavani. Primjer je Dubrovnik, jedina globalno brendirana destinacija u Hrvatskoj. Zašto bi vi iz Amerike došli u Dubrovnik u studenom? Ne mogu se sjetiti nijednog razloga ako dolazite kao odmorišni turist. Ako bi se već i odlučili na taj put, taj vam boravak sigurno ne bi osigurao puni doživljaj te se stoga više ne biste ponovno vraćali u Dubrovnik, jer biste zatekli praznu destinaciju s malo otvorenih restorana, gotovo bez trgovina namijenjenih platežno sposobnijim gostima, bez događaja. Zašto se recimo u Dubrovniku ne bi organizirao neki filmski festival izvan sezone, zašto se Dubrovačke – danas ljetne – igre ne bi bile u studenom?