Kao što su se prvi suočili s globalnim recesijskim kretanjima, što je do izražaja u poslovnim rezultatima posebice došlo u 2009. godini, izvoznici su prvi počeli vraćati pozicije na tržištu zahvaljujući ozdravljenju pojedinih zapadnoeuropskih gospodarstava. Iz podataka Financijske agencije o financijskim rezultatima hrvatskih kompanija u prošloj godini uočljiv je oporavak najvećih izvozno orijentiranih tvrtki.

Na samom vrhu ljestvice vodećih hrvatskih izvoznika nema drastičnih promjena. Ina je i dalje uvjerljivo na čelu, štoviše lani je dodatno učvrstila svoju lidersku poziciju među izvoznicima. Za razliku od 2009., u kojoj je bilježila pad prihoda s osnova prodaje na drugim tržištima, i to za četvrtinu u usporedbi s prethodnom godinom, lani je uspjela ne samo poboljšati stanje u odnosu na kriznu 2009. nego i na 2008. godinu. Prihodi od izvoza su joj porasli na 8,56 milijardi kuna, što je u odnosu na ostvareni izvoz u 2009. gotovo 50-postotni skok, ali je znatno nadmašen i prijašnji plafon od 7,67 milijardi kuna izvoza iz 2008. godine. Ni velika dramatičnost ni neizvjesnost kroz koju je lani prolazila hrvatska brodogradnja, ali i ove godine prolazi – koja u uvjetima globalnog smanjenja novih narudžbi brodova provodi i procese promjene načina financiranja, skidajući ovisnost o državnim potporama uz istodobne procese restrukturiranja i privatizacije – nisu poljuljale tradicionalno jake pozicije škverova na ljestvici vodećih izvoznika. Uljanik je, nakon Ine, zadržao svoju drugu poziciju, Brodosplit se uz blago poboljšan izvozni rezultat za nijansu spustio na sedmu poziciju, dok je riječki 3. maj uz 67-postotni oporavak sa 20. vratio na 11. mjesto, a među vodećih pedeset izvoznika je i Brodotrogir.

Sve više malih izvoznika
Od vodećih deset izvoznika samo su tri lani ostvarila pad, i to Pliva, Končar – energetski transformatori i Ericsson Nikola Tesla, no svi redom pad manje razine, dok je najveći iskorak ostvarila Dina Petrokemija, tvrtka iz Omišlja specijalizirana za proizvodnju plastike u primarnim oblicima, koja djeluje u sastavu Dioki grupe. Dina Petrokemija lani je, naime, ostvarila izvozni skok od čak 434 posto, što ju je ne samo svrstalo među vodećih sto hrvatskih izvoznika nego se i vinula među prvih dvadeset. Snažnim skokom na ljestvici vodećih uvrstili su se još i proizvođač neelektričnih aparata za kućanstvo Solaris iz Novigrada te distributer električne energije Rudnap energija, koji su se lanjskim “skorom” plasirali na 24. i 26. mjesto, dok ih godinu prije nije bilo među sto glavnih izvoznika. Velik su porast izvoza zabilježili još i kutinska Petrokemija, Hrvatski telekom te HEP. Izvozna statistika uvjerava da će rezultati za 2011. godinu u hrvatskim tvrtkama ostati, ukupno gledajući, zadovoljavajući, vjerojatno napredniji od prošle. Osim tradicionalnih velikih izvoznika pojavljuje se i sve veći broj malih tvrtki koje što zbog smanjene potražnje na domaćem tržištu, što zbog povratka problema s naplatom obavljenih poslova priliku za sebe traže na stranim tržištima. Čak pritom više i ne računaju na veću državnu pomoć koju su proteklih godina zazivali preko svoje udruge Hrvatskih izvoznika. Krajem prošle godine te za 6. konvencije Hrvatskih izvoznika u svibnju od Vlade su zatražili žurno ispunjenje nekoliko mjera za pomoć izvozno orijentiranom dijelu gospodarstva i jačanju njihove komkurentske moći, no do danas nema reakcija Vlade prema tim zahtjevima.

I dalje bez pomoći države
Među mjerama koje su isticali Hrvatski izvoznici najvažnija je bila jačanje uloge Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Tražili su njezinu dokapitalizaciju sa 500 milijuna kuna iz proračuna svake godine tijelom desetogodišnjeg razdoblja, čime bi se izvoznicima omogućila pozicija tvrtki iz drugih europskih zemalja. Ante Babić, makroekonomist i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, ističe kako bi se tako omogućilo otklanjanje problema dugoročnih kredita i povoljnijeg financiranja, što se u Hrvatskoj tretira kao subvencija i državna pomoć. “No svi su naši zahtjevi za jačanjem pozicija izvoznika prošli mimo Vlade, a kako se ulazi u predizborno vrijeme, nije realno da će se išta od toga u ovoj godini realizirati. Drugim riječima, i ova je godina, kao i prošla, s aspekta ozbiljnije pomoći izvoznicima izgubljena”, ističe Babić, no zaključuje kako su izvoznici, što uostalom potvrđuju i lanjski rezultati, nakon toliko godina čekanja shvatili da se mogu osloniti zapravo samo na sebe, a rješavanje uskoga grla financiranja uslijedit će nakon prijama Hrvatske u članstvo Europske unije. Kao dio EU-ekonomskog područja i hrvatski će izvoznici biti u prilici koristiti povoljnije instrumente financiranja koji se pružaju izvoznicima s područja EU.