Obitelj Drašković u Hrvatskoj potražuje povrat 2500 hektara šuma, rekao je grof Nikolaus Drašković za Poslovni dnevnik nakon svoje prezentacije o gospodarenju šumama u Austriji. Drašković je uz 200 učesnika sudjelovao na prvoj Regionalnoj konferenciji šumoposjednika jugoistočne Europe u organizaciji Drvnog klastera Delnice u Zagrebu. Draškovići posjeduju u južnoj Austriji 2400 hektara šuma, tri kogeneracijska postrojenja i godišnje proizvedu 16.000 kubika drva.

U Hrvatskoj ima oko 600.000 privatnih šumovlasnika i drvna industrija slabo koristi potencijal od oko milijun kubika drva koliko ih oni posjeku prema nekim procjenama i uglavnom prodaju kao ogrjevno drvo. Šumovlasnici u prosjeku imaju male površine i privatne šume čine 22% od ukupnih. Samo u dvije županije, u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj, privatnici drže veće površine šuma od države kojim gospodare Hrvatske šume koje godišnje posjeku 7,3 milijuna kubika drva. U prosjeku privatnici imaju manje od jednog hektara šuma na više čestica, većinom su starije generacije, a neki ni ne poznaju posjede. To znači da je problematika gospodarenja te mobilizacije sirovina iz privatnih šuma vrlo složena, rekao je direktor klastera Marijan Kavran. Ukidanje Šumarske savjetodavne službe nedavnim izmjenama zakona i prenošenje ovlasti na HŠ mnogi su protumačili kao korak unazad, smatra Dalibor Hatić iz Hrvatske udruge poslodavaca. U Savezu udruga privatnih šumovlasnika osnovanom 2008. godine, članovi su oni koji drže do 60 ha šuma. Predsjedniku saveza Miljenku Županiću nije poznato tko u Hrvatskoj ima šume veće od, recimo, 200 ili 300 hektara.