Hrvatska je među rijetkim zemljama u svijetu čija regulativa gospodarenja elektroničkim otpadom ne pravi razliku između iPhona, perilica rublja ili stolne lampe. Naime, za sve te uređaje zakonodavac je propisao jedinstvenu naknadu od 2,25 kuna po kilogramu.

Gluha Vlada
“Ne može biti svejedno obračunava li se ta naknada na neki mobitel, čija cijena je više tisuća kuna, na perilicu koja ima kamen od 30 kilograma ili na lampu od 20-ak kuna”, pojašnjavaju u Koordinaciji proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo i ostale namjene te Koordinaciji proizvođača rasvjetnih tijela pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Smatraju nelogičnim da ekološka naknada sudjeluje u cijeni finalnog proizvoda s između pet i 20 posto. U jednom od većih distributera bijele tehnike u Hrvatskoj kažu da godišnje uplate i 22,5 mil. kuna za ekološke naknade, što se osjeti na maloprodajnoj cijeni. “Iako smo Ministarstvu gospodarstva predočili pravilnike o zbrinjavanju takve vrste otpada iz susjednih zemalja poput Slovenije, Italije, Austrije ili Njemačke, u kojima dekorativna rasvjeta nije svrstana u elektroniku, u Hrvatskoj nam se ne izlazi u susret”, kaže jedan član Koordinacije iz redova distributera rasvjete. HUP je javnosti predstavio svoje zahtjeve koji se zasnivaju na smanjenju davanja za ekološku naknadu i stvaranje kategorija prema uzoru na EU.

Kao primjer se navodi da u većini država Unije postoji naknada po proizvodu od oko dva eura za perilice, do 12 eura za hladnjake. U Hrvatskoj je pak naknada unificirana i plaća se po kilogramu te se po perilici ili hladnjaku prosječno naplati između 20 i 30 eura. Stoga su se u HUP-ovim Koordinacijama proizvođača i uvoznika elektrouređaja za kućanstvo te proizvođača rasvjetnih tijela odlučili na javni apel u kojem upozoravaju da im neprimjerno visoka ekološka naknada ugrožava poslovanje. “Nakon dugogodišnjeg nastojanja da stvar riješimo s Ministarstvom, obavještavamo javnost da još ništa nije napravljeno glede promjene Pravilnika o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničnim uređajima i opremom radi pravedne klasifikacije proizvoda i smanjenja uvedene naknade. S navedenom problematikom najviše su opterećeni gospodarski subjekti na tržištu elektroničkih uređaja za kućanstvo koji već četiri godine upozoravaju na niz nepravilnosti koje proizlaze iz pravilnika koji nije u potpunosti prilagođen sa standardima EU, a spomenuta naknada u Hrvatskoj je i deset puta veća”, stoji u apelu HUP-a. U Koordinacijama navode da je uvedena naknada čista trošarina – “neporezni namet” – koja se plaća mjesečno na proizvedenu i uvezenu količinu i čisti je trošak u rasponu od osam do 22 mil. kuna godišnje po proizvođaču. Takav sustav, kažu u HUP-u, ne postoji ni u jednoj zemlji EU.

Slovenski primjer
Distributeri elektronike i bijele tehnike svjesni su da naknada mora postojati i spremni su je plaćati, ali u iznosima i s obračunom po grupama proizvoda sukladno visini naknade drugih država EU. U HUP-u navode primjer Slovenije u kojoj se skupi više otpada nego u Hrvatskoj, a cijena naknade je višestruko niža.

Europska praksa

Cilj godišnje prikupiti četiri kilograma EE otpada
U Sloveniji je 2009. zbrinuto 5797 tona elektroničkog (EE) otpada, što je tri kilograma po stanovniku. Prema posljednjim službenim podacima, u Hrvatskoj je 2008. godine proizvedeno i uvezeno 73.000 tona nove EE opreme i uređaja, a skupljeno je 5700 i obrađeno 5420 tona EE otpada. Procjenjuje se da godišnje nastaje 30 do 45 tona EE otpada, tj. 7-10 kg po stanovniku, a u 2008. skupljeno je samo 1,2 kg po stanovniku. Cilj je skupiti četiri kilograma. Istodobno države EU u prosjeku skupe do 14 kg EE otpada po stanovniku.