Udruga “Dalmatinski potrošač” zatražila je promjenu zakona kako bi se bankama onemogućilo jednostrano mijenjanje kamatnih stopa na kredite, bez ikakvog učešća druge ugovorne strane. Predsjednik udruge Alen Ćurin kaže da je korisnicima kredita u takvim slučajevima ostavljeno ili da plate nove kamate, u pravilu više, ili da raskinu ugovor, ali tada moraju platiti ostatak kredita. Njihova inicijativa poslana je i u Sabor gdje je o tome više puta govorio HDZ-ov zastupnik Goran Marić. “Banke su zakonski sasvim pokrivene jer je to dopušteno u zakonu o kreditima, a u Zakonu o zaštiti potrošača ta se problematika i ne spominje”, upozorava Ćurin. Inače, Ćurin je povod za oživljavanje prijedloga našao u nedavnoj odluci Skupštine Srbije kojom je, među ostalim, zabranjeno jednostrano mijenjanje kamata, a svi na taj način sklopljeni ugovori proglašeni su nezakonitima. Sličnu regulativu, kaže Ćurin, ima i većina europskih zemalja u kojima su prilikom potpisivanja ugovora o kreditu definirani svi uvjeti za promjenu kamatnih stopa.

Ima prostora za promjene
Sudska vještakinja za financije i bankarstvo Marija Duljković ustvrdila je da bi promjena visine ugovorene kamatne stope za potrošača bila moguća tek u slučajevima kada se mijenja referentna kamatna stopa za određeni postotak na gore ili na dolje, primjerice za 5-postotnih poena, a ako je promjena manja od te tržišne oscilacije, promjena neće biti provedena. Ističe kako bi jedan od propisanih elemenata ugovora o kreditu mogla bi biti, primjerice, i ugovorena (redovna) kamatna stopa koja se utvrđuje kao tržišna na temelju odluke HNB, a na koju banka dodaje određeni postotak svoje fiksne marže. “Ako se zatezna kamatna stopa gleda kao referentna kamatna stopa u vidu one eskontne HNB-a, mogla bi se utvrditi jedna referentna stopa vezana za neku od tržišnih. Ona neće riješiti sve probleme potrošača u vezi s promjenama visine redovne kamatne stope, ali će sigurno biti veći faktor povjerenja u bankovni sustav i tržišnu ekonomiju”, kaže Duljković.

“Danas svi ‘grintaju’ na rast vrijednosti švicarskog franka, a zapravo su baš kamatne stope i način njihova dizanja najveći izvor ekstraprofita banaka u Hrvatskoj. I da za njih sve bude ljepše, odluku o tome koliki će biti taj profit mogu donijeti sami jer u ugovorima piše da je kamata promjenjiva prema odlukama tijela banke”, kaže pak Ćurin. Napominje i da je nedavno Sud časti Hrvatske gospodarske komore donio prvostupanjsku presudu protiv jedne velike hrvatske banke koja je dobila javnu opomenu zbog “kršenja dobrih poslovnih običaja” jer je kamate digla za oko 40 posto za vrijeme trajanja kredita jednoga građanina. Banka se žalila, ali očekuje se da presuda – makar bez većih posljedica – bude potvrđena. Inače, splitska inicijativa još nije došla do ostalih hrvatskih udruga za zaštitu potrošača, ali oni koje smo upitali za komentar kažu da će je svakako podržati.

‘Ruke su nam vezane’
Predsjednik Društva za zaštitu potrošača Istre Vladimir Ivančević smatra da udruge imaju vezane ruke i da ne mogu djelovati jer je većina hrvatskih banaka u stranom vlasništvu. “Dok ne uđemo u EU, nemamo ništa od ovih inicijativa. Ništa se neće promijeniti”, kaže. Čelnik Karlovačkog udruženja “Korana” Željko Tomašić smatra da potrošačke udruge moraju pritiskati banke i reagirati na nepravilnosti u njihovu radu. “Upozoravali smo kada su banke naplaćivale opomene i pratimo sve što se događa u tom sektoru tako da podržavamo i ovu inicijativu”, kazao je Tomašić. Iz osječke udruge “Potrošački forum” poručuju da su prije dvije godine krenuli s akcijama za smanjenje ovlasti bankama. Prije svega su se zalagali da se krediti u švicarskim francima vrate na početnu kamatnu vrijednost, a ovu akciju također podržavaju.

Reakcija bankara

HUB: Kamate ne rastu
Uvjeti ugovora se ne mijenjaju, a pogotovo ne jednostrano, poručuju iz Hrvatske udruge banaka. “Ako ugovor dopušta promjenu stopa, banke su morale objaviti uvjete pod kojima se one mijenjaju, a to je s druge strane odobrio HNB. Ne možemo govoriti o stalnom povećanju kamata banaka jer su one u padu već gotovo dvije godine, a približavanje EU bilo je jedan od faktora koji su na to utjecali”, kažu u HUB-u. Dodaju kako rast franka nema nikakve veze s kamatnim stopama jer su zbog kretanja tečaja banke dodatno spuštale kamate na “švicarce”.