Ugovor je valjan bez mišljenja državnog odvjetništva
Prema stavu Vrhovnog suda RH br. Rev 1072/07, prema odredbi čl. 16. st. 3. Zakona o državnom odvjetništvu nadležna državna tijela Republike Hrvatske dužna su prije sklapanja pravnog posla o stjecanju ili otuđenju nekretnina pribaviti od Državnog odvjetništva RH mišljenje o pravnoj valjanosti tog pravnog posla. Dakle, za sklapanje pravnog posla o otuđenju ili stjecanju nekretnina državna tijela Republike Hrvatske moraju pribaviti samo mišljenje o pravnoj valjanosti pravnog posla kojeg namjeravaju sklopiti, a ne i odobrenje za njegovo sklapanje u smislu odredbe čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (ZOO). Stoga u slučaju kršenja spomenute odredbe Zakona o državnom odvjetništvu ne nastaju pravne posljedice koje su propisane za slučaj kada za sklapanje ugovora nije dana potrebna suglasnost treće osobe. U smislu odredbe čl. 103. ZOO apsolutno ništavim ugovorima smatraju se ugovori koji su po svom sadržaju suprotni Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu društva kao i ugovori za koje zakon predviđa sankciju ništavosti. Predmetni ugovor nije ništav s obzirom na svoj sadržaj, a razlog njegove ništavosti ne predstavlja niti okolnost da nije dostavljen nadležnom državnom odvjetništvu radi pribavljanja mišljenja o njegovoj pravnoj valjanosti, jer zakonom nije propisano da bi to imao za posljedicu ništavosti ugovora.

Povreda Ustava je ako sud ne obrazloži prigovor
Prema stavu Ustavnog suda u odluci br. U-III-1189/2007 za ustavnosudski postupak relevantna je činjenica da je podnositelj prigovor prekluzije isticao u odgovoru na tužbu, te ga ponavljao u žalbi i reviziji. Prvostupanjski sud o tom prigovoru nije se očitovao, dok se drugostupanjski i Vrhovni sud o tom prigovoru nisu očitovali valjanim pravnim razlozima. Zanemarena je činjenica da je odredbom stavka 2. tog članka propisan rok u kojem se tužba za brisanje upisa može podnijeti. Ocjena sudova o tome je li tužba tužiteljice podnijeta u tom roku ili izvan njega, od neposrednog je značaja za odlučivanje o pravima i obvezama podnositelja u konkretnom sporu. Dakle, postupak ne udovoljava zahtjevima ustavnog jamstva na pravično suđenje.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravun tematiku šaljite na e-mail redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo