Posljednjih godina mogla se uočiti na prvi pogled neobična pojava da u vrijeme godišnjih odmora dođe veći broj ovrha nego što je to tijekom godine prosječno. Dužnicima koji bi takve ovrhe zatekli po prirodi stvari ne bi bilo simpatično da su primili od svojeg vjerovnika ovrhu u tom periodu. Znatno teža situacija se događa ako dužnik uopće ne primi takvu ovrhu, već jednostavno po završetku godišnjeg odmora sazna da je vjerovnik proveo na računu svoju ovrhu. Pogrešno tada dužnici zaključuju da j sve to nepravilno jer oni nikada nisu bili obavješteni o bilo kakvoj ovrsi. Također pogrešno zaključuju i oni koji smatraju da obavijesti o godišnjem odmoru ili tzv. kolektivni godišnji odmor može riješiti to pitanje. Štoviše, ne da takva organizacija rada ne rješava to pitanje već upravo suprotno uzrokuje moguće probleme. Dostava ovrhe za pravnu osobu smatra se izvršenom kada je pošta pokuša dva puta. To ne znači da je pošta treba doista i obaviti tj. uručiti. Ovi pokušaji se odvijaju na adresi gdje je službeno registrirana pravna osoba. Faktično tada se može uzeti da je dostava obavljena jer procedura nakon toga završava na oglasnoj ploči.

Tko će obilaziti sudove
Oglasna ploča nije praktično nikad bila sredstvo pomoću kojeg je primatelj sudske ili bilježničke pošte stvarno saznao potrebnu informaciju, te kao takva nažalost predstavlja formalno pokriće procedure, a ne mehanizam koji bi pomogao rješenju ovog problema. Izmjena zakona u tom smjeru koja će nastupiti 2012. godine, a koja ispravlja nedostatak tako da će se dostave objavljivati na oglasnoj ploči u mjestu dužnika. Takva promjena zakona je izvan logičnog i prirodnog ponašanja, jer niti tvrtke niti fizičke osobe ne obilaze oglasne ploće kako bi utvrdile jesu li primile kakvu poštu.

Deseci tisuća ovrha
Poseban apsurd takvoj dostavi daje podatak da se na taj način rješava godišnje i po nekoliko desetaka tisuća ovrha samo u gradu Zagrebu, iz čega je očito da to nije moguće obaviti putem oglasne ploče. Sve to dolazi do posebnog izražaja u periodu godišnjih odmora, ali ne zato što postoji loša namjera vjerovnika ili javnih bilježnika. Ovrhe se mogu očekivati tijekom ljeta zato što vjerovnici sa većim brojem dužnika pripremaju takve poslove periodično, a zbog ljetne stanke koncentriraju predaju ovrha pred godišnje odmore. Javni bilježnici su sustavno na isto spremni te izdaju rješenja prije ljetne stanke. Jedino dužnici nisu na taj način organizirani, već što više često ne primaju poštu u tom periodu. Zakonodavac nije predvidio normalne potrebe svake firme, pa i pojedinca tijekom godišnjih odmora. Drugi kritičan period u godini je božićno doba kad se problem ponavlja. (M. Ljubenko)

Organiziranje

Dva problema
Tvrtke koje uspiju kontinuirano osigurati primanje pošte tijekom ljeta u pravilu ne mogu organizirati uz to i pravnu podršku koja treba u roku od osam dana reagirati. Slučaj “ljetnih ovrha” dodatno otežava i postupanje Fine koja u pravilu daje informacije samo one koje su dostupne e-bankingom, a to je da dužnik može utvrditi tko je vjerovnik, te ako je do kraja naplaćeno iznos duga. Nakon toga sljedi komplicirana procedura utvrđenja po kojoj osnovi je dug naplaćen kako bi se saznalo je li to bio stvaran dug ili ne. U međuvremenu tvrtke mogu otvoriti poštanski pretinac i tako regulirati primanje pošte.