Promet na domaćem tržištu kapitala u prvoj polovici ove godine znatno je manji nego u isto vrijeme lani. Ukupno je na Zagrebačkoj burzi do kraja lipnja protrgovano 3,8 milijardi kuna vrijednosnih papira. Prošle je godine u isto vrijeme protrgovano 6,4 milijarde kuna. Smanjen interes ulagača samo je jedna od posljedica lošeg stanja gospodarstva u Hrvatskoj. Ipak, u ovogodišnjem šestomjesečnom razdoblju nešto više se trgovalo dionicama. Tako je do kraja lipnja promet tim vrijednosnicama iznosio 3,5 milijardi kuna, što je gotovo 30 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Za razliku od lani kad je pao 7,4 posto, dionički indeks CROBEX prvih je šest mjeseci zaključio rastom od 5,6 posto. Posljednja vrijednost u četvrtak mu je bila 2230,85 bodova. Međutim, prošle godine nije bilo “Inina efekta”.“Rast indeksa od pet posto je lijepa brojka, ali realno tržište je stagniralo jer je Ina u dobrom dijelu najzaslužnija za taj pozitivni pomak”, smatra Roman Rinkovec, analitičar tržišta kapitala.

Dionica HT-a podbacila
Tom se dionicom, naime, trgovalo samo do kraja travnja jer je Hanfa obustavila trgovinu zbog afere s mađarskim Molom. I u tom “skraćenom” trgovanju ulagači su protrgovali impresivnih 706 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme prošle godine promet Ininom dionicom bio samo 95,5 milijuna. Za razliku od Ine dionica HT-a, koja inače ima najveću težinu u indeksu CROBEX i koja je “određivala” smjer kretanja tržišta u prvih je šest mjeseci podbacila. Vrijednost joj se smanjila čak 11,3 posto. Posljednja cijena u četvrtak je iznosila 256,03 kune.Kada se izuzme “efekt” Ine koji se prelio na neke dionice zbog nastalog viška kapitala, domaće je tržište kapitala u posljednjih šest mjeseci razočaralo ulagače.“Svi smo početkom godine bili spremni i čekali kraj pregovora s Europskom unijom. Tada smo smatrali da, ako dobijemo datum ulaska na proljeće, to bi moglo povećati aktivnosti na burzi. Dočekali smo datum, no učinka nije bilo. Očekivao sam da će taj događaj pozitivno djelovati, ali čini se da je i stagnacija tržišta u našem slučaju dobra”, ističe Rinkovec. Kaže da uzimajući u obzir situaciju u eurozoni te krizu u Grčkoj i Portugalu, kao i recesiju u Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni.

Opasni izbori
S druge pak strane uz nepovoljne gospodarske prilike koje uvijek utječu na tržište ove godine postoji još jedna potencijalna “opasnost” za tržište – izbori. “Ulagači uvijek izbore vide kao vrijeme povećanog opreza i redovito smanjuju svoje aktivnosti na tržištu. U Hrvatskoj je glavni problem u tome tko god dobio izbore, to nije važno jer su izostale reforme. To je razočaralo ulagače, a imajući u vidu da do kraja godine sigurno neće biti nikakvih reformi zbog izbora, oni će se još više razočarati. Da su se provele bilo kakve reforme, to bi se vidjelo i na burzi”, zaključuje Rinkovec.

Regija

ZSE između dva pola
Ulagači na Ljubljanskoj burzi u prvoj polovici godine zasigurno nisu zadovoljni. Tamošnji “blue chip” indeks SBI TOP pao je za 12,7 posto na 742,29 bodova. S druge pak strane na Beogradskoj burzi vlada snažan optimizam. Indeks BELEX15 u prvih šest mjeseci skočio je 14,7 posto, na 747,96 bodova.