Alejandrina Hernández spakirala je nešto lagane odjeće i torbicu sa šminkom kad je na proljeće doletjela ovamo iz Miamija. Kao i uvijek, prtljagu je svela na minimum.Bolje rečeno, vlastitu prtljagu. No Alejandrina je također ponijela 45 kilograma hrane, odjeće i lijekova za svoju obitelj i neke druge Kubance čiji su joj američki rođaci platili 16 dolara po kilogramu da im prenese darove.

“Moram posjetiti obitelj, ali put je jako skup”, izjavila je Alejandrina, koja je u posljednjih 18 mjeseci osam puta letjela na Kubu u posjetu suprugu i majci. “Na ovaj način manjeviše dođem na nulu.”Alejandrina pridonosi naglom porastu Kubanaca i Amerikanaca porijeklom s Kube koji posjećuju taj otok nakon što je američki predsjednik Obama 2009. godine ukinuo putnička ograničenja za osobe kojima obitelj živi ovdje. Ekonomisti i putnički agenti procjenjuju kako će ove godine 400.000 putnika iz Sjedinjenih Američkih Država letjeti za Kubu, što je gotovo četiri puta više nego 2008. godine i više nego u bilo kojem razdoblju u zadnjih 50 godina, odnosno otkad su Sjedinjene Američke Države prekinule sve veze s ovim otokom. Posjetitelji donose gotovinu i kovčege pune dobara kojih na Kubi nema zbog embarga i gospodarskih nedaća, od temeljnih namirnica poput mlijeka u prahu, instant juhi i vitamina, do luksuznih proizvoda poput pametnih telefona. Veći dio toga odlazi u smočnice i dnevne sobe njihovih rođaka. No taj novac i roba također hrane kubanski privatni sektor koji trenutno doživljava procvat kao krhka kralješnica plana predsjednika Raula Castra za ponovno oživljavanje slabašne ekonomije ove zemlje. Mnogi poduzetnici kažu da kapital i robu dobivaju od rođaka iz inozemstva: šarene perle iz Miamija za vjerske ukrase, bibernice i soljenke za stolove u restoranima, vosak za depilaciju za kozmetičke salone. Protivnici ponovnog povezivanja s Kubom smatraju da ovakvo otvaranje služi tomu da se Castrova vlada održi i ne bankrotira. Senator Marco Rubio, republikanac s Floride čiji su roditelji kubanski emigranti, novčane doznake i putovanja Amerikanaca porijeklom s Kube nazvao je “vjerojatno najvećim izvorom prihoda najrepresivnije vlade u regiji”.

Godine 2004., predsjednik George W. Bush ograničio je dopuštene posjete obitelji s jednom godišnje na jednom u tri godine, ali sada Kubanci i Amerikanci s Kube svoje rođake smiju posjećivati koliko god često žele i slati im neograničene količine novca.Obamina administracija također je ublažila putničke restrikcije za obične građane. U ožujku se broj zračnih luka s kojih zrakoplovi lete izravno na Kubu povećao s tri na jedanaest. Manuel Orozco, stručni suradnik u centru za političku analizu InterAmerican Dialogue, izjavio je kako su novčane doznake Kubancima (koje su prošle godine ukupno iznosile između 900 milijuna i 1,4 milijarde dolara) bile vrlo važne za mala kubanska poduzeća.Armando García, predsjednik zrakoplovne kompanije koja svakodnevno leti na pravcu Sjedinjene Američke Države – Kuba, kaže da su najčešći posjetitelji oni koji su otišli s Kube početkom 1990ih ili nakon toga, odnosno kad su nevolje iz postsovjetske ere dovele do masovnog egzodusa.Za razliku od onih koji su Kubu napustili netom nakon revolucije Fidela Castra 1959. godine, noviji emigranti obično ostaju u kontaktu s obiteljima te putem mobitela, telefona ili elektronske pošte razmjenjuju novosti i šale. “Ovo potpomaže razaranju mita o odvojenosti između otočana i velike zajednice Kubanaca u SAD-u, koja broji čak 1,8 milijuna osoba”, smatra sveučilišna profesorica iz New Yorka Katrin Hansing. Gore spomenuta Alejandrina Hernández ima pedeset godina, a na Floridi već šest godina živi sa sinom. Suprugu i prijateljima priča kako naporno radi kao sobarica. “Kubanci imaju krivu sliku o životu u Americi. Ne znaju koliko je teško, koliko se mora raditi.” Iako joj nedostaje obitelj i specifičan miris kubanskog mora, Alejandrina kaže da će ostati na Floridi dok joj sin ne završi fakultet ili dok je ne izdaju bolni zglobovi, pa više ne bude mogla raditi. “Pola mi je srca ovdje, a pola ondje. Najtužnije je to što nigdje nisam uistinu sretna.”

Victoria Burnett