Najveća talijanska banka i vlasnica domaće Zagrebačke banke, jedina je tamošnja kreditna institucija koja nije objavila planove o prikupljanju svježeg kapitala. I dok čelnik banke Federico Ghizzoni kontinuirano ponavlja da dokapitalizacija nije potrebna za zadovoljavanje kriterija Basela III, analitičari prognoziraju da će UniCreditu biti potrebno šest milijardi eura kako bi udovoljio novim kapitalnim zahtjevima. Anketirajući dvadesetak analitičara Bloomberg je objavio prognozu da će UniCreditu biti potreban svježi kapital do kraja ove godine i to u rasponu od 3,9 milijardi do 8 milijardi eura.

Ogromni problemi
Predsjednik Upravnog odbora UniCredita Federico Ghizzoni do kraja ove godine trebao bi predstaviti novi poslovni plan banke nakon prošlogodišnjih menadžerskih promjena u kojima je naslijedio Alessandra Profuma na čelu banke. Hoće li novi plan podrazumijevati novu kapitalnu injekciju nije poznato, no Ghizzoni je dosad redovito ponavljao da UniCreditu nije potreban svježi kapital da bi se uskladila s novim regulatornim zahtjevima poznatijim kao Basel III. “Basel III mogao bi ştvoriti ogromne probleme”, rekao je Ghizzoni prošlog tjedna na konferenciji za novinare. “Slažem se s novim strožim pravilima, ali je problem što investitori danas očekuju kapitalne omjere koji su propisani tek za 2019.”, ustvrdio je prvi čovjek najveće talijanske banke.

Reafirmiranje kapitala
Zato domaća podružnica Zagrebačka banka nema problema s visinom kapitala. Bez obzira na jamstveni kapital od 13,7 milijardi kuna i stopu adekvatnosti kapitala višu od 19 posto, Zaba je za Glavnu skupštinu krajem srpnja najavila povećanje temeljnog kapitala od 5,12 milijardi kuna. Povećanje će se izvršiti iz zadržane dobiti iz ranijih godina što znači da neće biti uplate svježeg kapitala.Potez Zagrebačke banke njezin čelnik Franjo Luković objasnio je “restrukturiranjem jamstvenog kapitala” i reafirmiranjem Zabe kao “najbolje kapitalizirane hrvatske banke”. Tehnički, povećanje kapitala bit će provedeno izdavanjem 256,2 milijuna novih dionica koje će se rasporediti svim dioničarima na dan donošenja odluke.

Odluka se čeka
Baselski odbor za nadzor banaka odobrio je prošle godine preliminarna stroža pravila za banke kojima je propisao najmanje 7 posto adekvatnosti kapitala do kraja 2018. U Odboru se također raspravlja i o prisiljavanju nekih tzv. “globalno sistemski važnih” financijskih institucija na držanje dodatnih kapitalnih rezervi u iznosu do tri posto rizikom ponderirane aktive. Upravo bi se UniCredit mogao nazvati sistemski važnim kreditorom te od njega zatražiti zadovoljavanje istih kapitalnih razina kao što ima druga po veličini talijanska banka Intesa Sanpaolo, smatraju analitičari Deutsche banke. To bi, argumentiraju, značilo da je pred UniCreditom dokapitalizacija vrijedna između šest i sedam milijardi eura. Ghizzoni je, inače, nedavno rekao da se odluka hoće li se UniCredit smatrati globalno i sistemskim važnom institucijom tek očekuje.Inače, guverner talijanske središnje banke Banca D’Italia Mario Draghi u veljači je pozvao tamošnje banke na dokapitalizaciju prije provođenja stres testova ove godine. Pozivu su odgovorile Intesa, Monte dei Paschi di Siena, Unione di banche Italiane te Banco Popolare zatraživši od ulagača ukupno 10,5 milijardi eura svježeg kapitala.