Pojedini srpski mediji, kojima svaki posao s hrvatskim tvrtkama predstavlja “trn u oku”, posebno ako u tome vide štetu na srpskoj strani, spremni su “od miša napraviti slona”. Tako je beogradski dnevni list Press objavio kako hrvatske šećerane kupnjom šećerne repe u Srbiji zapravo “pljačkaju” tu državu, odnosno njezin državni proračun iz kojega se daju subvencije seljacima.

Povećane kvote
Argumentaciju za takvu tvrdnju list je dobio u riječima Ljubiše Radenkovića, direktora šećerane TE-TO Senta. On tvrdi da se izvozom repe državne subvencije prelijevaju u korist hrvatskih šećerana. Radenković kaže kako šećerane u Hrvatskoj tako zarade pet milijuna eura. Iz najveće domaće šećerane Viro rekli su nam da oni ne kupuje šećernu repu u Srbiji, ali da je prema njihovim informacijama “osnovni problem srpskih šećerana i razlog zbog kojeg proizvođači šećerne repe žele prodati repu u Hrvatsku je nepravedno određivanje njene kvalitete zbog koje proizvođači gube puno više nego tih 100 eura po hektaru koje im subvencionira država”.Osim toga srpskim proizvođačima smeta što je Europska unija izvoznu kvotu šećera proizvedenog u Hrvatskoj povećala na 217.000 tona, dok je Srbiji zadržana količina od 180.000 tona. Srpski seljaci radije izvoze šećernu repu nego što je žele prodati domaćim tvornicama u vlasništvu tajkuna koji su ih dobili na dar poput Miodraga Kostića koji je tri šećerane kupio za tri eura. Zapravo je riječ o subvencioniranju srpskih proizvođača šećerne repe koji dobivaju 140 eura po hektaru. Taj novac ostaje u Srbiji i ne ide u Hrvatsku. Seljaci je prodaju onima koji plaćaju više pa na tome ostvaruju dodatnu zaradu. Prema lanjskim podacima hrvatske šećerane uvezle su 10 posto repe proizvedene u Srbiji. Za tu količinu seljaci koji su repu prodali šećeranama u Hrvatskoj dobili su subvenciju od oko milijun eura. U Privrednoj komori Srbije zamjeraju ministarstvu poljoprivrede što seljacima subvencije daju bez obzira kome će oni prodati repu, uz primjedbu kako u Hrvatskoj poljoprivrednici dobivaju 500 eura po hektaru, ali tek kada repu isporuče domaćim šećeranama. Godišnja proizvodnja šećera u Srbiji iznosi oko 400.000 tona, a tamošnje potrebe iznose 220.000 tona, dok se 180.000 tona izvozi na europsko tržište.

Više cijene
Radenković upozorava kako će ove godine u srpskim šećeranama biti proizvedeno 350.000 tona, jer se prognozira manji urod repe. Prema njegovoj procjeni, zbog izvoza repe u Hrvatsku u Srbiji će biti proizvedeno 35.000 tona manje šećera. Zbog toga se “sije” strah kako bi tržište moglo ostati bez potrebnih količina što bi moglo podignuti cijene. Hrvatskim šećeranama se zamjera da šećer proizveden od uvezene repe iz Srbije prikazuju kao vlastiti proizvod, što inače nije u suprotnosti s Ceftom.