Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

SDP za dulji rok plaćanja poreza, HDZ ne želi ni čuti

Autor: Marija Brnić
06. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

HUP inzistira na produljenju roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana te carina sa 10 na 30 dana

Sve glavne političke stranke očekivano su dale potporu većini reformi koje je radi izlaska iz krize, ali i stvaranjem osnova za dugoročni razvoj izradila Hrvatska udruga poslodavaca i široj javnosti predstavila na jučerašnjem Danu poduzetnika. Glavnina stajališta iz HUP-ova programa, pokazalo se, poklapa se sa stranačkim viđenjima oporavka izlaska iz krize, od nužnosti reformi u javnom sektoru preko jačanja konkurentnosti proizvodnje i izvoza do reformi zdravstva, pravosuđa i obrazovanja, pa i konačnog priznanja da u Hrvatskoj živimo iznad mogućnosti i produktivnosti te da je nužno odricanje i promišljeno korištenje svih sredstava.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Razlike u stajalištima, kako se moglo vidjeti iz rasprave na okruglom stolu na kojemu su sudjelovali stranački šefovi ili ključni ljudi za ekonomiju, postoje oko pojedinih pitanja. HUP-ovo inzistiranje na produljenju roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana te carina sa 10 na 30 dana, kao i na reformi glomaznog sustava javnih i državnih poduzeća iskristaliziralo je nekoliko različitih pogleda na te teme. SDP-ovcu Gordanu Marasu taj je prijedlog logičan te podsjeća da je u vrijeme SDP-ove Vlade rok bio 45 dana i smanjen je za mandata iduće Vlade. Ministar gospodarstva Đuro Popijač branio se da će se taj rok pomaknuti kada u proračunu bude dovoljan priljev prihoda od dobiti i s drugih osnova. U vezi s carinama pak promjena, poručuje, nije moguća zato što je aktualni rok postavljen u skladu s pravilima Europske unije. Reforma javnih poduzeća prema Marasu podrazumijeva ukidanje subvencija koje, primjerice, u iznosu od dvije milijarde kuna dobiju Hrvatske željeznice, no ne za razvoj infrastrukture, nego za plaće i operativne troškove. Slaže se i s HUP-ovim zahtjevom da se ne imenuje samo nadzornike u javna poduzeća preko natječaja, što je postalo standard, nego i u upravljačku strukturu. Glede efekta reforme javne uprave HNS-ovcu Draganu Kovačeviću važnije od otpuštanja je postići rezultat da se te strukture aktiviraju na rad. Time će se, smatra, dati poticaj razvoju gospodarstva, u kojemu osim sada dominantnoj strukturi malih i srednjih poduzetnika treba potaknuti i razvoj velikih tvrtki koje su lokomotiva gospodarskog vlaka.

Sve glavne političke stranke očekivano su dale potporu većini reformi koje je radi izlaska iz krize, ali i stvaranjem osnova za dugoročni razvoj izradila Hrvatska udruga poslodavaca i široj javnosti predstavila na jučerašnjem Danu poduzetnika. Glavnina stajališta iz HUP-ova programa, pokazalo se, poklapa se sa stranačkim viđenjima oporavka izlaska iz krize, od nužnosti reformi u javnom sektoru preko jačanja konkurentnosti proizvodnje i izvoza do reformi zdravstva, pravosuđa i obrazovanja, pa i konačnog priznanja da u Hrvatskoj živimo iznad mogućnosti i produktivnosti te da je nužno odricanje i promišljeno korištenje svih sredstava.

Razlike u stajalištima, kako se moglo vidjeti iz rasprave na okruglom stolu na kojemu su sudjelovali stranački šefovi ili ključni ljudi za ekonomiju, postoje oko pojedinih pitanja. HUP-ovo inzistiranje na produljenju roka plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana te carina sa 10 na 30 dana, kao i na reformi glomaznog sustava javnih i državnih poduzeća iskristaliziralo je nekoliko različitih pogleda na te teme. SDP-ovcu Gordanu Marasu taj je prijedlog logičan te podsjeća da je u vrijeme SDP-ove Vlade rok bio 45 dana i smanjen je za mandata iduće Vlade. Ministar gospodarstva Đuro Popijač branio se da će se taj rok pomaknuti kada u proračunu bude dovoljan priljev prihoda od dobiti i s drugih osnova. U vezi s carinama pak promjena, poručuje, nije moguća zato što je aktualni rok postavljen u skladu s pravilima Europske unije. Reforma javnih poduzeća prema Marasu podrazumijeva ukidanje subvencija koje, primjerice, u iznosu od dvije milijarde kuna dobiju Hrvatske željeznice, no ne za razvoj infrastrukture, nego za plaće i operativne troškove. Slaže se i s HUP-ovim zahtjevom da se ne imenuje samo nadzornike u javna poduzeća preko natječaja, što je postalo standard, nego i u upravljačku strukturu. Glede efekta reforme javne uprave HNS-ovcu Draganu Kovačeviću važnije od otpuštanja je postići rezultat da se te strukture aktiviraju na rad. Time će se, smatra, dati poticaj razvoju gospodarstva, u kojemu osim sada dominantnoj strukturi malih i srednjih poduzetnika treba potaknuti i razvoj velikih tvrtki koje su lokomotiva gospodarskog vlaka.



Svi koji nešto znače u politici i gospodarstvu u ponedjeljak su došli na Dan poduzetnika/PXL

Najveće reforme, slažu se svi, trebaju biti poduzete u prvim mjesecima, uključujući i reforme u mirovinskom sustavu. Kovačeviću je neprihvatljivo, primjerice, da u mirovinskom sustavu bude nabacano sedam milijardi kuna socijalnih transfera. HSLS-ovac Josip Budimir poručuje da nema zadanih stavki u proračunu i da ako se ide u reformu, sve stavke podliježu mogućem rezanju.“Danas se potiče odlazak u mirovinu čime se penalizira i gospodarski sustav”, kaže Budimir. Maras kao rješenje vidi rezanje davanja na plaće, kroz što bi se dio rasterećenja moglo usmjeriti u mirovinski sustav. Šef HSS-a Josip Friščić poručuje da su poljoprivrednici najpripremljeniji dio gospodarstva za EU, ali se većina poslodavaca i stranačkih stratega slaže s predsjednikom HUP-a Ivanom Ergovićem u ocjeni da će zapravo sve slabosti hrvatskoga gospodarstva i kriza do izražaja doći ne postigne li se rez i ne započnu li promjene u vođenju gospodarstva prije ulaska u EU. “Potrošili smo ekonomsku politiku i došli u poziciju da društvo nema konsenzus o nacionalnom cilju, koji ne smije biti predmet dnevne politike”, zabrinut je Ivica Mudrinić, a HUP-ovci zadovoljni postignutim suglasjem iskazuju i nadu da će se u Hrvatskoj na svim potrebnim razinama postići konsenzusa o njihovoj platformi.

Kako iz krize?

Kosor ima jedan recept, Josipović drugi
Zbog načina na koji je potrošnjom ranije potican rast, na krizu smo morali odgovoriti štednjom, kazala je premijerka Jadranka Kosor, koja je poslodavce nastojala uvjeriti statistikom da reforme i daju efekte. No, Ergović upozorava da se iz krize sporo izlazi, dok predsjednik države Ivo Josipović zagovara da se uz reforme više mora posvetiti i društveno odgovornom poslovanju.

HUP je dao dobru platformu o kojoj valja razgovarati. ne smijemo više pristupati parcijalnim rješenjima, već Gospodarska politika treba novu dimenziju koja će polaziti od stvarnosti.
Dragan Kovačević, HNS

Mi smo za još radikalniji rez nego što traži HUP. razina produktivnosti nije nam u adekvatnom odnosu s plaćama i ljudi su svjesni toga i spremni na odricanje, a o nama ovisi hoće li se to i provesti.
Josip Budimir, HSLS

Ključno je u prvih šest mjeseci riješiti problem nelikvidnosti. nužne su promjene i u plaćanju doprinosa, plaćanju pdv-a i carina, a promjene u tome smo i kao oporba pokušavali inicirati.
Gordan Maras, SDP

Autor: Marija Brnić
06. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

bolje bi bilo da se zalažu za pojednostavnjenje ovrhe neplatiša, uključujući i državna poduzeća neplatiše, produženja roka za pdv je samo tuk na utuk – ne plaćam ja tebi, ne plaćaš ti meni, umjesto da se neplaćanje riješi.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close