Danski farmer Flemming Nyborg Jensen zajedno s partnerima planira uložiti oko 13 milijuna eura u projekt ekološke organske poljoprivrede u Hrvatskoj jer se kani baviti organskom proizvodnjom mlijeka, objavili su danski mediji. U vijesti se navodi da investitor u Hrvatskoj planira kupiti dvije tisuće hektara zemljišta na kojem će uzgajati kulture za ispašu krava, a lokalna mljekara spremna je započeti proizvodnju organskog mlijeka kad se osigura dnevna isporuka od 10.000 litara dnevno.

Visoki ulazni troškovi
Također, kako se navodi, Jensen u Hrvatskoj posjeduje manji komad zemljišta na kojem uzgaja travu i djetelinu, a u Hrvatskoj vidi velik potencijal za razvoj biznisa zbog niskih cijena zemljišta i radne snage, navodi Esmerk Danish News. Nije poznato gdje Danac u Hrvatskoj planira razviti svoj biznis s organskim mlijekom, a za sada nije dostupna ni informacija s kojom domaćom mljekarom planira surađivati. Domaći mljekari nisu čuli za navedeno ulaganje iako su nam potvrdili da je interes danskih ulagača u poljoprivredu u Hrvatskoj iskazan već prije nekoliko godina, no do danas se nije još ništa realiziralo. “U pogon koji će proizvesti oko tri milijuna litara mlijeka godišnje, a to je srednje velika mljekara, potrebno je ulaganje od najmanje pet milijuna eura. Možda i zbog toga što je stranim investitorima Hrvatska za ulaganje u ovaj sektor neisplativa zbog visokih ulaznih troškova, dio stranih investitora k nama dolazi samo s manjim učešćem i računa da će im ostatak investicija pokriti banke, što se najčešće ne realizira”, ističe Elvira Sterle, direktorica tvrtke Vigens i predsjednica Udruge “Mliko”. Prema službenim podacima, oko 1,8 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj se obrađuje na ekološki način. Mirela Holy, saborska zastupnica i predsjednica SDP-ova savjeta za zaštitu okoliša, smatra da je i ta brojka pretjerana.

Nema pesticida
“U Hrvatskoj su izdašni poticaji za ekološku poljoprivredu mnoge potaknuli da ih iskoriste, no kako je loša kontrola korištenja tih poticaja, događa se da poduzetnici ne provode ono za što su uzeli novac. Loša kontrola vidi se i iz podataka koji govore da se i uz pojačane potpore ne povećava površina ekološki obrađenog zemljišta”, kaže Holy. “Zbog dugoga poslijeratnog perioda u kojem zemlja nije obrađivana na konvencionalan način imamo velike površine koje nisu kontaminirane pesticidima duže vrijeme, što je važno za ekološki uzgoj. U Europi nema mnogo takvih površina”, ističe Holy. Doduše, upravo pronalazak zemlje nekim je investitorima, uz lošu suradnju s domaćim farmerima, glavna prepreka za razvoj ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj. Stefan Hipp, vlasnik tvrtke Hipp za proizvodnju dječje hrane, za Jutarnji list je istaknuo da ne može pronaći zemljište u Hrvatskoj koje nije okruženo onim koje se tretira pesticidima.