Hrvatska udruga poslodavaca danas na Danu poduzetnika predstavlja strateški program Hrvatska do 2015., o kojem traži da se političke stranke izjasne. Davor Majetić, ravnatelj HUP-a, govori za Poslovni dnevnik koje su namjere ove HUP-ove ideje.

– Procijenili smo da nam do početka predizborne kampanje ostaje malo vremena za ozbiljnije i teške reforme, no željeli smo da se o tome razgovara što ranije. Ovo nije politički program već naše mišljenje o uvjetima razvoja i što Vlada, ma tko ju formirao, mora poduzeti u sljedećem razdoblju. Nova Vlada neće imati 100 dana, već sve rezove mora početi odmah. Ljudi su deprimirani, sve je manje povjerenja i promjene će biti sve teže provoditi. Zato smo se obratili politici jer ona odlučuje o trošenju novca. Obratili smo se strankama koje smo pozvali na Dan poduzetnika, te namjeravamo informirati i javnost te objasniti što točno želimo.

A što točno želite?
Naš se dokument sastoji od niza aktivnosti koje nam daju šansu za ostvarivanje rasta od prosječno četiri posto u iduće četiri godine. Te aktivnosti nisu novost. Potrebno je zamrznuti državni proračun. Potrošnja javnog sektora ne smije se povećavati. Proračun od 120 milijardi kuna treba kvalitetnije i efikasnije trošiti, te investirati u poticanje gospodarstva. Na taj način, smanjenjem potrošnje države uz rast gospodarstva, postiglo bi se smanjenje deficita, a time i bolji rejting. To će, pak, osigurati povoljniji novac gospodarstvu za razvoj. Rastom prihoda proračuna uz fiksiranje potrošnje otvara se i prostor za rasterećenje fiskalnih i parafiskalnih nameta koje poslovanje čini skupim i nekonkurentnim.

Na što konkretno mislite?
Želimo da se smanje davanja iz rada, jer i po analizi Svjetske banke naše su plaće u razini od 100 tisuća dolara bruto najopterećenije u svijetu. To je rang plaća srednjeg menadžmenta koji zbog tolike razlike odlazi ili će otići u druge zemlje. Nužno je i provesti reformu javnih poduzeća. Njih se mora restrukturirati i kvalitetnije voditi. Hrvatskim šumama plaćamo kroz proračun više od 400 milijuna kuna, Hrvatske su vode sa komunalnim poduzećima veliki potrošač, kao i HEP koji je i prepreka investicijama. Vjerujemo da se kvalitetnijim načinom upravljanja može puno učiniti na njihovoj učinkovitosti, te time rasteretiti gospodarstvo i poboljšati investicijsku klimu . Apsurdno je prmjerice da država nadzorne odbore bira natječajem, dok menadžment postavlja izravno, umjesto da je obrnuto.

O tome se i zadnjih godina puno govorilo, no bez bitnih pomaka.
To sve zemlje posebno potiču, pa svjedoci smo da nam dolaze i snažno konkuriraju tvrtke iz inozemstva koje njihove banke prate jeftinim kapitalom i jamstvima. Naš je izvoz i zbog monetarne politike u lošijoj poziciji, te treba naći prostor da se razlika u tečaju neutralizira i da se poduzetnicima pomogne jeftinim kapitalom. HBOR treba ojačati kao izvoznu banku. Mali poduzetnici sada ne mogu do kapitala, a da bi izašli iz krize potrebno je upravo više kapitala nego inače. U malom poduzetništvu je znatno manje zaposlenih nego bi trebalo i moglo biti, no poduzetnici se boje zapošljavati, jer nemaju sigurnost u okruženju i naplati, te rigidnost Zakona o radu koji ih sveukupno obeshrabruju na zapošljavanje. Nužnim vidimo daljnje jačanje gospodarske diplomacije, a korekcije očekujemo i u pogledu Zakona o radu, te u pogledu jedinica lokalne uprave i samouprave koje su velika kočnica razvoja. One se moraju reorganizirati da imaju veće prihode i da mogu davati dozvole na lokalnoj razini i poticaje investicijama. Trebalo bi organizirati pet ili šest regija koje će biti dovoljno velike da budu samostalne i da se financijski decentraliziraju.

Koje još reforme treba provesti?
Javni sektor i birokracija su preveliki, koštaju i ne funkcioniraju. Nužno je uvesti mehanizam plaća koji se veže uz rezultate rada, kao i u privatnom sektoru. A ključna reforma za budućnost je obrazovanje. Rezultati postojećeg sustava su loši i definitivno ga moramo mijenjati. Pomake trebamo i u zdravstvu te pravosuđu radi kojega se još ne osjećamo pravno sigurnima, jer se zbog sporosti procesa primjerice isplati ne plaćati svoje obaveze na vrijeme. Poboljšanju pravne sigurnosti ne pridonose ni brojne akcije uhićenja, jer smo svjedoci da sve stoji i nitko u državi ne donosi odluke, čekajući suglasnost i mišljenje DORH-a.

Koje djelatnosti sada mogu najviše povući gospodarstvo i treba ih poticati?
One u kojima imamo konkurentne prednosti, a to su poljoprivreda, energetika, turizam i promet radi naše odlične geostrateške pozicije. Primjerice gotovo 20 godina nismo sagradili nijednu ozbiljnu elektranu, i u uvjetima kada cijena energije nezaustavljivo raste, mi se moramo hitno fokusirati na smanjenje ovisnosti o uvozu skupe energije.

Strah me podrške političara

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo

Čini se da će većina stranaka podržati HUP-ov dokument?
Pomalo me je strah toga što se svi slažu, jer se po dosadašnjem iskustvu tada u pravilu ništa ne dogodi. No, upravo stoga ćemo inzistirati da se izjasne kako će točno pojedinu reformu i provesti.

Provedba je najveći problem?
Za krizu nije odgovorna samo Vlada, svi imamo svoj dio odgovornosti. Recimo, Zakon o radu sa svih je razina apostrofiran kao problem za konkurentnost, a lani su promjene propale možda i na štetu sindikata u sadašnjoj krizi. No, to pitanje treba ponovno otvoriti. Radnici su ključni poslodavcu i važno je imati motivirane radnike.