Rusija, jedna od najplodnijih žitnica svijeta od 1. srpnja ukida zabranu na izvoz žitarica koju je uvela lani u kolovozu. Ruska vlada je, naime, prošle godine zabranila izvoz žita, ječma, raži, kukuruza i brašna nakon velike suše zbog kojih je tamošnja proizvodnja žitarica smanjena gotovo četrdeset posto. Zbog smanjene proizvodnje uzrokovane najvećom sušom u Rusiji u zadnjih pola stoljeća, cijena pšenice lani je rasla najviše u posljednjih tridesetak godina potaknuvši rast cijena hrane u svijetu na rekordnu razinu.

Stabiliziranje tržišta
Moskva je zabranu na izvoz žitarica odlučila ukinuti nakon što je ruski vicepremijer Viktor Zubkov izvijestio da je proljetna sjetva 10 posto veća nego lani te da posijano žito dobro napreduje. Očekivani prinos za ovu godinu je od 85 do 90 milijuna tona žitarica nakon što je lani zbog suše bio smanjen na 60 milijuna tona naspram 97 milijuna tona u 2009. i 108 milijuna tona koliko je iznosio 2008. godine. “Ukidanje ruske zabrane na izvoz žitarica bilo je očekivano. To je u stvari najava stabilizacije tržišta u tom smislu da će sada i tržište u okruženju imati dovoljno pšenice te da nema govora o nedostatku pšenice i potrebi za povišenjem cijena. Hrvatska ovisi o europskom tržištu i kretanju cijena. Prošle godine su cijene dosta rasle što je uzrokovalo rast cijena brašna i pekarskih proizvoda. Ove godine očekujemo stabilizaciju. Mislimo da za ovu žetvu imamo dosta dobru situaciju. Novih poskupljenja prema sadašnjim saznjanima ne bi trebalo biti, dakle nema poremećaja na burzi niti izvanrednih situacija. Nadamo se da će žetva u Hrvatskoj ove godine biti na razini normalnog razdoblja i da ćemo imati dosta pšenice za svoje potrebe. Za sada je situacija stabilna, no nikad se ne zna”, za Poslovni dnevnik komentira Nada Barišić, direktorica Žitozajednice koja okuplja hrvatske mlinarske tvrtke. Slične ocjene iznosi i Vladimir Bulić, direktor Richemont kluba, udruge stručnjaka u pekarstvu i slastičarstvu: “Slobodna trgovina uvijek je dobra. Kako će se ukidanje ruske zabrane na izvoz žitarica implicirati na nas ovisi o ponašanju našeg ministarstva i naših seljaka.”

Čeka se prinos
“To uvelike ovisi o našoj ovogodišnjoj žetvi i kako će se razvijati domaća situacija. Bude li dovoljno pšenice, što ne izgleda da će biti, to eventualno može poboljšati situaciju da dođemo do određenih količina. Budemo li ipak imali dovoljno pšenice, i za naše potrebe i za izvoz, nama to u principu previše ne znači jer ne moramo uvoziti ako nema špekulantskih poteza”, kaže Bulić. Najave za ovu godinu što se tiče uroda pšenice ne čini se dovoljno jer je manje posijano, a pitanje je koliki će biti prinos po hektaru. U sedmome ćemo mjesecu biti puno pametniji kada krene žetva”, naglašava Bulić. Međutim, Michael Pitts, stručnjak za poljoprivredu iz National Australia Bank smatra da ukidanje ruske zabrane na izvoz žitarica ne znači nužno da će opskrba biti dovoljna da bi se nadoknadila smanjena proizvodnja u Europi i Americi. Prognozirana žetva pšenice u svijetu u sezoni 2011.-2012. iznosi 667 milijuna metričkih tona, manje od očekivane potražnje koja iznosi 669 milijuna tona, podaci su Međunarodnog vijeća za žito IGC.