Cijena sirove nafte na američkom tržištu ovih je dana dosegla dvotjedni vrhunac od 101 dolara po barelu s isporukom u srpnju. Očekuje se da bi taj trend mogao njezinu cijenu dignuti u idućem razdoblju i na 106 dolara za barel. Glavni uzrok rasta cijena nafte su povećana potrošnja u SAD-u i velika potražnja u Aziji. Američko ministarstvo energetike izvijestilo je da su američke zalihe proteklog tjedna pale za 2,04 milijuna barela na 141,1 milijun, što je najmanje još od svibnja 2009. godine. Istodobno je potražnja na američkom tržištu povećana za 2,2 posto.

Glad s Istoka
Izvješća govore da su Amerikanci u proteklom razdoblju trošili 18,9 milijuna barela nafte dnevno, a rafinerije od početka siječnja rade sa 86,3 posto kapaciteta. Cijena barela nafte u četvrtak je na burzi u New Yorku varirala između 100,72 i 101,90 dolara. Cijenu su podigle i nove procjene američkoga gospodarskog rasta koji je sa 2,2 porastao na 2,6 posto. Dodatan udar na cijenu nafte predstavlja i prognoza gospodarskog rasta Kine i Indije koje imaju sve veću potrebu za energentima i ne pitaju za cijenu. U potrazi za gorivom kineski i indijski trgovci sve češće zalaze i u tradicionalno “dvorište” Sjedinjenih Američkih Država – Južnu Ameriku. Tako je u srijedu Javier Gutierres, predsjednik Uprave kolumbijske naftne tvrtke Ecopetrol, kazao za Bloomberg da njegova kompanija namjerava u ovom desetljeću udvostručiti proizvodnju nafte, ali i otvoriti nova tržišta. “Mi se otvaramo tržištima na istoku, Kini i Indiji, koje postaju sve važnije za nas”, kazao je Gutierres. Kolumbija je treći južnoamerički proizvođač nafte nakon Brazila i Venezuele, a sadašnje kapacitete proizvodnje od 620.000 barela na dan planira do 2020. povećati na 1,3 milijuna barela. Ecopetrol pak namjerava u sljedećem razdoblju investirati 4,2 milijarde dolara u naftovode koji će dovesti naftu iz unutrašnjosti zemlje na karipsku obalu. Kolumbijci očekuju da će se u investicijske projekte u istraživanje novih nalazišta, kao i transporta i proizvodnje nafte, uključiti i kineski investitori koji su već izrazili spremnost na to. Naime, iako Ecopetrol planira 2020. imati proizvodnju od 1,3 milijuna barela na dan, analitičari smatraju da bi kvalitetnim investicijama ta količina mogla dostići i dva milijuna barela.

Amerikanci u Brazilu
Da su i Sjedinjene Američke Države i te kako zainteresirane za južnoameričku naftu, pokazuje i primjer prošlomjesečne turneje predsjednika Baracka Obame koji je obećao pomoć tamošnjim naftnim kompanijama u modernizaciji i istraživanju novih nalazišta. “SAD želi ponovno postati jedan od najboljih kupaca brazilske nafte”, kazao je Obama prilikom posjeta Brazilu. Nagađa se da je Obamin posjet imao namjeru obeshrabriti kineske investitore koji sve češće i sve više ulažu u južnoameričku naftnu industriju. Tako je kineski državni Siopec lani platio 7,1 milijardu dolara za 40% brazilskog Repsola.

OPEC

Iran nudi rješenje
Iran je spreman izvršiti svoju odgovornost unutar OPEC-a i povećati proizvodnju nafte, piše britanski FT, pozivajući se na iransku agenciju Mehr. No pojašnjava se da je riječ o dvosmislenim najavama iranskog vodstva koje najavljuje da će OPEC pokušati nadoknaditi manjak ponude nafte na svjetskom tržištu te stvoriti ravnotežu na tržištu. No istodobno je Iran vodeća članica “jastrebova” unutar OPECA koji su se u više navrata protivili povećanju kvota. Rat u Libiji smanjio je OPEC-ovu proizvodnju za 1,3 milijuna barela dnevno. Da bi se nadoknadile libijske kvote i stabiliziralo tržište, OPEC bi trebao podignuti proizvodnju za 2,5 milijuna barela na dan.