Malo je poznato, no zbog vlastitih financijskih problema prošle godine spasilac tvrtki u problemima – Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), mnogima od njih lani nije bio u stanju isplatiti odobrene im kratkoročne kredite. Navodi se to i u izvješću Nadzornog odbora HFP-a koje će uskoro biti razmatrano u Saboru. Prema odobrenim ugovorima HFP je 2010. tvrtkama iz portfelja trebao isplatiti 240 milijuna kuna.

Prazna blagajna
No isplatio je 101,8 milijuna kuna uz još 27 milijuna kuna plaćajući poslovnim bankama po izdanim jamstvima za kredite dvije tvrtke, dakle ukupno 128,7 milijuna kuna, dok 31. prosinca još nije bio isplatio 102,3 milijuna kuna kredita. Od neisplaćenih kredita veći dio bio je posljedica nesklopljenih ugovora s poduzećima, oko 71 milijun kuna, dok je nešto više od 31 milijun kuna ostao nerealiziran zbog toga što, navodi se u izvješću, Fond nije imao novca za podmirenje tih obveza. Pokušali smo u Agenciji za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), kao pravnom nasljedniku HFP-a, provjeriti je li u međuvremenu HFP do svoga gašenja, a potom AUDIO, uspio podmiriti svoje obveze i isplatiti odobrene kratkoročne kredite tvrtkama. No informaciju nismo dobili. Predsjednik NO-a, zastupnik Goran Marić, kaže kako te obveze do zaključenja izvješća, dakle kraja ožujka, uglavnom nisu bile riješene.

U vrijeme zaključenja izvješća ostala je obveza HFP-a isplatiti još 85,6 milijuna kuna kredita. Iz izvješća je vidljivo da odobrene kredite HFP nije isplatio splitskom Dalmacijavinu i njegovoj tvrtki kćeri Dalmacijavino Zadar, i to iznos od 18,5 milijuna i 16 milijuna kuna, potom Željezari Split, kojoj je dana jedna pozajmica od 13 milijuna kuna, dok joj druga tranša od 25,4 milijuna kuna nije isplaćena. Koliko je poznato, kredit splitskoj željezari na kraju je kroz ugovore s radnicima pojedinačno isplaćen, dok u izvješću NO navodi kako je tvrtki prije otvaranja stečaja do kraja veljače HFP isplatio 12 milijuna kuna na temelju odluke o pozajmici 25 milijuna kuna za plaće i otpremnine radnicima. Prošle je godine Fond Željezari odobrio i platio još 3,8 milijuna kuna preko tvrtke Trast. Među onima kojima je HFP ostao dužan je i vinkovačka tvornica za preradu voća i povrća Vinka, kojoj nije plaćena polovica odobrenog iznosa, oko 2,5 milijuna kuna. Kredit nije isplaćen ni Uljanik TESU, gotovo 10 milijuna kuna. Problemi u ispunjenju HFP-ovih financijskih obveza nastali su, tvrde upućeni, zbog komplikacija s dobivanjem kratkoročnoga revolving kredita 2010. godine. HFP je za taj kredit raspisao javni natječaj početkom prošle godine, a javile su se tri banke.

Žalba odužila postupak
Kako je to objasnio bivši predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, prema postavljenim je kriterijima, u kojima je ključna bila ponuđena cijena, odabrana kao najpovoljnija ponuda Privredne banke Zagreb (PBZ). No jedna od banaka koja je sudjelovala na natječaju i nije odabrana uložila je žalbu, što je i razvuklo cijeli postupak čak u ovu godinu. To se doznalo tek kada je potkraj ožujka sa zatvorene sjednice Vlade priopćeno da je HFP-u odobreno kreditno zaduženje kod PBZ-a u iznosu od 100 milijuna kuna. Drugim riječima, taj slučaj trebao bi biti zaključen, no i nakon gašenja HFP-a ostaje nepoznanica hoće li se ustaljena praksa davanja kredita tvrtkama iz portfelja nastaviti. Tu je praksu Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) više puta pokušala obuzdati i staviti u zakonske okvire, no do gašenja HFP-a niz kredita evidentno nije prošao fazu odobrenja AZTN-a.

Ni riječi o novim zajmovima
Lani je bilo odobreno 30 milijuna kuna kredita više nego u 2009. godini. Hoće li kreditne pomoći biti praksa i Agencije za upravljanje državnom imovinom, nije poznato. Dosad je Upravno vijeće održalo pet sjednica, no redom iza zatvorenih vrata pa informacija o financijskim aktivnostima nasljednika HFP-a nema.