EN DE

Ekonomski položaj turizma s poreznog aspekta je daleko ispod standarda konkurentskih mediteranskih zemalja

Autor: Marija Crnjak
26. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Kristijan Staničić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela govori o stanju na hrvatskom turističkom tržištu, konkurentskom okruženju, parafiskalnim nametima, popunjenost hotelskih kapaciteta, razvojnim planovima te suradnji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske s hrvatskom vladom

Hrvatski turizam iz godine u godinu stagnira što se ogleda u nizu činjenica, profilu gostiju, izvorišnim tržištima i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. Hotelijeri, kao žila kucavica hrvatskog turizma, ostvaruju nisku razinu profitabilnosti čime se ograničava prostor za nove investicije, kaže u razgovoru za Poslovni dnevnik Kristijan Staničić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Koji su osnovni problemi hrvatskog turizma, odnosno poslovanja hotela u Hrvatskoj?
Prosječna godišnja zauzetost hotelskih kapaciteta danas je na razini oko 36 posto, daleko ispod razine rentabilnosti i ona se kontinuirano smanjuje, dok se novi kapaciteti neznatno povećavaju. U Hrvatskoj još uvijek prevladava model sezonske turističke industrije s dominantnim udjelom privatnog smještaja i kampova u ukupnoj smještajnoj strukturi. Ekonomski položaj turizma, posebice hotelijerstva, s poreznog aspekta je ispod standarda konkurentskih zemalja. Ukupna opterećenja fiskalnih i parafiskalnih davanja iznose preko 25% ostvarenog prihoda. Primjerice, PDV u hrvatskom turizmu iznosi 10% i 23%, dok u nama konkurentskim mediteranskim zemljama iznosi u prosjeku oko 7,5% . Izostaju ključni potezi usmjereni na unapređenje uvjeta za poslovanje, poput smanjenja troškova rada, usklađenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja s konkurentskim zemljama i poticajne mjere za investicije u turističku infrastrukturu (npr. gradnja novih hotele, gradnja novih sadržaja poput tematskih parkova i slično). Valja napomenuti i da je još dobar dio turističkih kapaciteta koji premašuje brojku od 7.200 smještajnih jedinica danas izvan funkcije. K tome treba pridodati i nedovršen proces privatizacije kao i pojedinačne primjere loše privatizacije čiji su rezultat kapaciteti izvan funkcije. Dakle, stanje je upozoravajuće i zbog takve ukupne situacije moguće su posljedice poput daljnjeg pada efikasnosti poslovanja i daljnjeg zaustavljanja investicija, stoga je zadaća nas turističkih radnika kontinuirano ukazivati na zajedničke probleme i sa svim relevantnim subjektima u turizmu intenzivno raditi na njihovu rješavanju.

Hrvatski turizam iz godine u godinu stagnira što se ogleda u nizu činjenica, profilu gostiju, izvorišnim tržištima i financijskim ostvarenjima koja bilježe samo marginalne fluktuacije. Hotelijeri, kao žila kucavica hrvatskog turizma, ostvaruju nisku razinu profitabilnosti čime se ograničava prostor za nove investicije, kaže u razgovoru za Poslovni dnevnik Kristijan Staničić, predsjednik Uprave Liburnia Riviera Hotela.

Koji su osnovni problemi hrvatskog turizma, odnosno poslovanja hotela u Hrvatskoj?
Prosječna godišnja zauzetost hotelskih kapaciteta danas je na razini oko 36 posto, daleko ispod razine rentabilnosti i ona se kontinuirano smanjuje, dok se novi kapaciteti neznatno povećavaju. U Hrvatskoj još uvijek prevladava model sezonske turističke industrije s dominantnim udjelom privatnog smještaja i kampova u ukupnoj smještajnoj strukturi. Ekonomski položaj turizma, posebice hotelijerstva, s poreznog aspekta je ispod standarda konkurentskih zemalja. Ukupna opterećenja fiskalnih i parafiskalnih davanja iznose preko 25% ostvarenog prihoda. Primjerice, PDV u hrvatskom turizmu iznosi 10% i 23%, dok u nama konkurentskim mediteranskim zemljama iznosi u prosjeku oko 7,5% . Izostaju ključni potezi usmjereni na unapređenje uvjeta za poslovanje, poput smanjenja troškova rada, usklađenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja s konkurentskim zemljama i poticajne mjere za investicije u turističku infrastrukturu (npr. gradnja novih hotele, gradnja novih sadržaja poput tematskih parkova i slično). Valja napomenuti i da je još dobar dio turističkih kapaciteta koji premašuje brojku od 7.200 smještajnih jedinica danas izvan funkcije. K tome treba pridodati i nedovršen proces privatizacije kao i pojedinačne primjere loše privatizacije čiji su rezultat kapaciteti izvan funkcije. Dakle, stanje je upozoravajuće i zbog takve ukupne situacije moguće su posljedice poput daljnjeg pada efikasnosti poslovanja i daljnjeg zaustavljanja investicija, stoga je zadaća nas turističkih radnika kontinuirano ukazivati na zajedničke probleme i sa svim relevantnim subjektima u turizmu intenzivno raditi na njihovu rješavanju.

Imate li kao udruga konkretne prijedloge mjera koje bi se mogle pokrenuti?
UPUHH od svog preoblikovanja intenzivno radi na poboljšanju ukupnih uvjeta poslovanja u turizmu, posebice u hotelijerstvu. Međutim, nastavno na prethodni odgovor još je mnogo zadataka pred nama i u tom smislu su članovi izvršnog odbora UPUHH-a upravo protekli tjedan bili sudionici zajedničkog sastanka u Hrvatskom saboru na sjednici saborskog odbora za turizam, gdje smo prezentirali stanje u turizmu i hotelijerstvu i predložili vrlo konkretne mjere za daljnje unapređenje i restrukturiranje ukupnog hotelijerstva. UPUHH predlaže postavljanje makroekonomskog i institucionalnog okvira kao poticaja za ukupni rast turizma. To konkretno znači poticaje za investicije u turizmu u izgradnju novih hotela, osnivanje razvojne agencije za turizam, dovršenje privatizacije, etažiranje u zonama T1 i T2 kao podloge za uspostavom suvremenih modela upravljanja nekretninama, poticanje projekata iz područja energentske učinkovitosti u hotelijerstvu. Također predlažemo snižavanje stope PDV-a, nultu stopu poreza na dobit na iznos reinvestirane dobiti, subvencioniranje doprinosa na plaće za sezonske radnike. Realizacija tih mjera zasigurno bi uvelike promijenila ukupno stanje u turizmu i značajno pridonijela njegovom ukupnom razvoju.

Kako na ostvarenju navedenih ciljeva udruga može doprinijeti vlastitim angažmanom?
UPUHH je danas aktivni sudionik u izradi konkretnih prijedloga mjera za poboljšanje uvjeta poslovanja u turizmu, i to u području usklađenja fiskalnog sustava, pravnog okvira i poticajnih razvojnih mjera. Ovdje moram istaknuti iznimno kvalitetan i intenzivan odnos s Vladom RH i Ministarstvom turizma. Naime, činjenica je da je ova Vlada od svih vlada do sada učinila najviše konkretnih poteza do sada. Spomenimo samo donošenje Zakona o turističkom zemljištu kao jednog od ključnih preduvjeta za daljnji razvoj turizma, smanjenje nekih davanja poput spomeničke rente, RTV pretplate, izmjena Zakona o radu. Dakle, UPUHH je vrlo konkretno uključen u sve spomenute aktivnosti, i što je po meni najvažnije, takva suradnja je danas polučila vrlo konkretne rezultate. Nadalje, valja istaknuti značaj turizma u ukupnom nacionalnog gospodarstvu jer hrvatski turizam sa 15-20% udjela u nacionalnom dohotku i s oko 15% udjela u zapošljavanju zasigurno je jedan od ključnih gospodarskih sektora u Hrvatskoj. Pritom je Hrvatska na međunarodnom turističkom tržištu prepoznata kao važna turistička zemlja čiji razvojni potencijal još nije iscrpljen. Stoga, se nameće nužnost u realizaciji institucionalnog udruživanja turističkog gospodarstva s ciljem povećanja ukupne konkurentnosti i efikasnosti sektora te stvarnog pozicioniranja turizma u ukupnom nacionalnom gospodarstvu kao jedne od vodećih i najvažnijih djelatnosti. Naime, UPUHH je pokrenuo inicijativu za takvim udruživanjem, a inicijativa je rezultat višemjesečnih rasprava unutar vodećih turističkih tvrtki turističkog sektora i njihovih udruženja.

Možete li detaljnije pojasniti model udruživanja turističke industrije kakav predlažete?
Oblik udruživanja koji predlažemo je krovna udruga hrvatskog turizma koja obuhvaća hotelijere, male obiteljske hotele, restauratere, kampere, putničke agencije, privatne iznajmljivače i ostale subjekte u turizmu. Takvom internom reorganizacijom upravljanja turističkim sektorom s uključenim svim segmentima turističke ponude želi se načiniti snažan iskorak koji će Vladi RH osigurati pouzdanog i snažnog partnera u objektivizaciji pozicije ekonomske sektora, investitorima pružiti konkretnu podršku u povećanju interne produktivnosti i profitabilnosti, zaposlenima u turizmu pružiti argumentaciju za rad u sektoru, dobavljačima pružiti atraktivne mogućnosti plasmana roba, te konačno općoj javnosti pridonijeti ukupnom razvoju u njihovim životnim sredinama.

Kako teče restrukturiranje u LRH?
Proces restrukturiranja u LRH započeo je promjenom vlasničke strukture i kadrovskim ekipiranjem u Upravi LRH, i to visokim stupnjem intenziteta, koji i danas traje i biti će prisutan još nekoliko godina. U tom procesu do sad je realizirano mnogo aktivnosti kadrovsko ekipiranje na svim razinama menadžmenta, od razine Uprave do razine voditelja odjela, izrađena je nova organizacija i sistematizacija tvrtke, izrađeni su novi standardi i procedure, izrađena je interna kategorizacija turističkog proizvoda, definirani su projektni zadaci za takozvane male i velike investicije u cilju povećanja razine kvalitete proizvoda. Posebno ću naglasiti područje prodaje i marketinga u kojemu je pokrenuto niz novih projekata, od direktne prodaje, brendiranja do projekata u e-marketingu, gdje se već vide prvi konkretni rezultati u boljoj iskorištenosti kapaciteta, promjeni strukture gostiju. Trenutno vrlo intenzivno radimo na pripremi preduvjeta za buduće investicije u smislu usklađenja urbanističkih uvjeta i rješavanja pojedinih imovinsko pravnih pitanja koji su nužni za izradu projekata za buduće investicije. Ukratko, u LRH je danas vrlo dinamično, a raduje što su vidljivi i prvi rezultati.

Kakvu sezonu očekujete?
Uspješnu. Booking je dobar, u LRH su vidljivi i konkretni rezultati prethodno spomenutih projekata u prodaji, osjeća se oporavak najvažnijih tržišta poput Njemačke, Austrije, a povećana je i mogućnost dolazaka na Kvarner novim avio linijama kao rezultat mjera ministarstva turizma i HTZ-a u području udruženih tržišnih aktivnosti na inozemnom turističkom tržištu. Iz navedenog proizlazi i moj optimizam.

Autor: Marija Crnjak
26. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close