Vlasnici deset najvećih domaćih banaka mogu zadovoljno trljati ruke; na njihove će račune sjesti gotovo milijardu kuna dividende iz čak 3,76 milijardi kuna neto dobiti ostvarene lani u Hrvatskoj. Najviši iznos dividende, očekivano, odlazi u Italiju, ali vlasniku Privredne banke Zagreb Intesi Sanpaolo. PBZ je, naime, odlučio od 859,6 milijuna kuna profita kroz dividendu isplatiti 301,3 milijuna kuna, a veći dio ostaviti u “zalihama” zadržane dobiti. Zanimljivo, najveća Zagrebačka banka odlučila je zadržati svih gotovo 1,3 milijarde kuna profita u Hrvatskoj. Doduše, ta odluka ne mora značiti da će do kraja godine kompletna dobit ostati u Zagrebačkoj banci. Prošle godine UniCredit u početku nije tražio isplatu dividende, no poslije, u jesen, talijanski vlasnik ipak se odlučio za isplatu 1,2 milijarde kuna.

Složena poslovna odluka
Erste & Steiermärkische banka, treća hrvatska banka po veličini aktive, prošlu godinu završila je sa 610 milijuna kuna neto dobiti, što je razina slična godini prije. Iako službena odluka još formalno nije donesena, na Skupštini će pitanje dividende vjerojatno biti riješeno kao i prošle godine. To znači da bi 25 posto dobiti ili 458 milijuna kuna trebalo otići grupaciji u Austriju, a 75 posto ostat će u zadržanoj dobiti u Rijeci. U Raiffeisen banci, u čijem je godišnjem izvješću navedeno 376 milijuna kuna dobiti, odluka o nagradi vlasnicima već je donesena. Iako je dobit u 2010. nešto niža od one ostvarene godinu prije, austrijski vlasnik krajem travnja odlučio je pola dobiti ostaviti u banci, a drugih 188 milijuna kuna isplatiti kroz dividendu. Pitanje isplatiti dividendu ili ne jedna je o kompliciranijih poslovnih odluka. S jedne strane ta odluka vlasnika pokazuje namjeru daljnjeg ulaganja u razvoj tvrtke. S druge strane svaki vlasnik koji je uložio kapital očekuje logičan povrat na investiciju jer bez povrata takav ulagački potez nema ekonomskog smisla. Banke su pak specifične jer, osim što visina njihova kapitala kreira kreditni potencijal i mogućnost širenja poslovanja, same se bore s rastom loših kredita protiv kojih je jedina obrana kapital. “Banke u Hrvatskoj u načelu imaju dovoljno kapitala i likvidnost, no prilikom isplate dividende bitno je gledati kvalitetu portfelja i postotak loših kredita koji je još prilično visok”, komentira jedan poznavatelj bankarskog biznisa s molbom da ostane anoniman. Osim Zagrebačke među najvećim bankama u ovom trenutku sigurno je da dividenda neće ni put Francuske. Svih 224 milijuna kuna bruto dobiti, odnosno 170,3 milijuna kuna u neto iznosu ostaje u zadržanoj dobiti Société Générale – Splitske banke.

Nemilost regulative
Među deset najvećih banaka očekuje se da će Hrvatska poštanska banka, u državnom vlasništvu, zadržati svih 56,5 milijuna kuna bruto dobiti. Iako je hrvatska Vlada najavila da će tražiti isplatu dividende iz državnih kompanija, pitanje kapitala je velik prioritet u HPB-u s kojim se država nateže već godinama. O nagradi vlasnicima Volksbanke i rasporedu 34,3 milijuna kuna neto dobiti Skupština će raspravljati u lipnju, no pretpostavlja se da će dobit ostati u Hrvatskoj, i to zbog čak 40 milijuna kuna gubitka nagomilanih tijekom prva tri mjeseca 2011. godine. OTP banka bilježi 94,5 milijuna kuna bruto dobiti, odnosno 75,2 milijuna kuna u neto iznosu. Na nedavno održanoj Skupštini OTP banke nije se raspravljalo o isplati dividende, a za sada nema naznaka ni da bi se prijedlog o isplati mogao pojaviti do kraja godine. Isplata dividende iz hrvatskih banaka posljednjih godina uvelike ovisi i o stanju u matičnim bankama. Europska regulativa zahtijeva sve veći iznose kapitala u bankama, a bankama vlasnicima u Austriji, Italiji i drugim državama dividenda iz banaka u njihovu vlasništvu često je najjednostavniji način jačanja toga kapitala. Odluka o isplati dividende često se donosi, ma koliko bila nepopularna, zbog činjenice da se tako “odnosi kapital iz Hrvatske”.

Nesklonost HNB-a

I Hypo bi dividendu
Ove godine o isplati dividende ozbiljno razmišljaju i u Hypo Alpe-Adria banci koja je prema revidiranim podacima središnje banke u 2010. ostvarila 279 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. Neslužbeno se doznaje da vlasnica grupe, Republika Austrija, razmišlja o povlačenju 29 mil. eura, što bi činilo većinu ili kompletnu neto dobit. Ideji, međutim, nije sklon regulator jer, premda je Hypo u Hrvatskoj jedan od najzdravijih dijelova grupacije, banka već godinama čisti portfelj i otpisuje loše kredite. Dok udio tih kredita ne bude smanjen, kapital je obrana stabilnosti banke.