Od talibanskih zemunica preko sjedišta NATO-a u Bruxellesu do Pentagona svi se pitaju istu stvar: kako će smrt Osame bin Ladena utjecati na borbu za vlast u Afganistanu? Talibani kažu da njihova pobuna nije niti ovisila u potpunosti o Bin Ladenu te da mogu preživjeti i bez njega, no nakon napada Amerikanaca na Osamu postalo je jasno da čak ni sam vrh talibanskog pokreta u Pakistanu neće biti siguran.

Mnogim europskim vođama Bin Ladenova je smrt poslužila kao razlog da se povuku iz rata iz kojeg su se ionako namjeravali povući u sljedeće tri godine. Dužnosnici iz Washingtona kažu da se nakon Bin Ladenove smrti otvorio prostor za političke pregovore s talibanskim vodstvom. “Da sam na mjestu Muhammada Omara, zapitao bih se hoće li se sljedeći helikopter okomiti na mene”, komentira jedan od glavnih Obaminih savjetnika talibanskog duhovnog vođu koji aktivnostima rukovodi iz Pakistana. No, trenutno je najveća nepoznanica hoće li smrt Osame bin Ladena, utjelovljenja borbe fundamentalista i Zapada, označiti prekretnicu, kako tvrde iz Bijele kuće. To će uvelike ovisiti o događajima koji će tek uslijediti: o potencijalnoj odmazdi Al-Qaide za ubojstvo njihovog vođe, o tome hoće li američke vojne snage u Afganistanu zadržati trenutni položaj ili će afganistanska vojska pokazati neku novu odlučnost i preuzeti vodstvo u spornim područjima zemlje. Cijelog su prošlog tjedna Obama i njegovi savjetnici naglašavali da im je cilj poraziti Al-Qaidu, a još od 2009. godine govore da talibane treba oslabiti kako bi se mogli povući i prepustiti Afganistancima da se sami bore protiv njih. Preduvjet Sjedinjenih Američkih Država prije početka bilo kakvih pregovora svakako je odvajanje Al-Qaide od talibana. No, iz Kabula se čuju drukčije sugestije: ako talibani shvate da će Bin Ladenova smrt i borbe unutar Al-Qaide dovesti do bržeg povlačenja američkih snaga iz regije, talibani bi mogli ohrabreno krenuti u novi val aktivnosti. Iako su talibani i Al-Qaida bili u bliskoj vezi, njihovi su se ciljevi razišli. Naime, talibanima je cilj preuzeti vlast u Afganistanu, a Al-Qaidi uspostaviti globalnu terorističku mrežu. Sad se američka vlast treba zapitati koliko još treba ulagati u nešto što je, zapravo, lokalna pobunjenička kriza sad kad Bin Ladena više nema?

Zbog potpore iz Pakistana, djelovanja Muhammada Omara i činjenice da talibani ne žele surađivati s afganistanskom vladom malo je vjerojatno da će aktivnosti talibana tek tako oslabiti. Isto tako, talibani jednostavno ne mogu postići nikakav dogovor s predsjednikom Afganistana Hamidom Karzaijem jer stalno upadaju u sukobe s pakistanskim vlastima. Usto, kako tvrde afganistanski i zapadnjački obavještajci, opala je važnost Al-Qaide u pobunjeničkim aktivnostima u Afganistanu, naročito što se tiče financiranja. Jedan dužnosnik afganistanske sigurnosne službe, koji od 2001. godine prati članove Al-Qaide i koji je htio ostati anoniman, kaže da Bin Laden nije bio samo karizmatični vođa koji je nadahnuo mnoge borce, već je bio važan izvor sredstava preko kojega su ulagali bogataši iz mnogih arapskih zemalja. “Talibanima je u financijskom smislu već i Arapsko proljeće znatno naštetilo”, kaže. Važan bedem talibanskog djelovanja su i centri za obuku i naselja u plemenskim područjima Pakistana, gdje službena vlast nema utjecaja, a o Pakistanu ovisi hoće li se aktivnosti u tim predjelima nastaviti. Toor Jan, bivši pripadnik talibanskih snaga iz Kandahara koji se programu pomirenja afganistanske vlade priključio u ožujku, kaže da talibane u radu prate stranci koji im služe kao mentori. “U svakoj jedinici bila su po dva ili tri stranca koji su nas učili kako se služiti oružjem, kako napraviti improvizirane eksplozivne naprave i postavljati eksploziv”, kaže. Njegov su iskaz potvrdile obavještajne službe iz Afganistana i zapadnih država. Prema podacima ovdašnjih obavještajaca, u Afganistanu se trenutno nalazi nešto manje od stotinu pripadnika Al-Qaide. No, nije još jasno kako će na njih utjecati Bin Ladenova smrt.

Alissa J. Rubin i David E. Sanger