EN DE

Menadžeri oprez! Kazna prijeti i kad ne postupate s čvrstom namjerom ili ciljem

Autor: Suzana Varošanec
15. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U njemačkoj doktrini ne traži se namjera bogaćenja, a isto rješenje bi i kod nas dovelo do češćih osuda

Petar Novoselec, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, član radne skupine koja je izradila Nacrt novog Kaznenog zakona, autor je i novog koncepta zaštite imovine tvrtki od gospodarskog kriminala upravljačkog sloja. Za prvo predstavljanje izabrao je pravnički skup u Opatiji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi
Već ste pretplatnik? Prijavite se Google računom

Koncept počiva na novom kaznenom djelu zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, koje će zamijeniti četiri postojeća: zlouporabu položaja i ovlasti (čl. 337 KZ-a), nesavjesno gospodarsko poslovanje (čl. 291), sklapanje štetnog ugovora (čl. 294.) i zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju (čl. 292). Prema novom rješenju kazna prijeti ne samo u slučaju da članovi upravljačkih struktura – menadžeri, prokuristi, nadzornici itd., postupajući s izravnom namjerom povrede svoje dužnosti u zastupanju tuđih imovinskih interesa ili nanesu štetu. Njemački model zaštite imovine tvrtki od zlouporaba koji preuzimamo otvara mogućnost da se njihov umišljaj (izravna namjera), kao najteži oblik krivnje, proširi i na neizravnu namjeru, što dosad nismo imali. Kod zlouporabe položaja i ovlasti, primjerice, naši sudovi postupanje s ciljem pribavljanja imovinske koristi poistovjećuju samo s izravnom namjerom. Razlika je drastična: po novom KZ-u za novo kazneno djelo bio bi kriv i direktor koji, primjerice, odobri kredit osobi sumnjive kreditne sposobnosti, iako mu nije bio cilj da kredit ne bude otplaćen. Razlog je što je to mogući ishod s kojim on računa i na koji i pristaje, a za razliku od toga po važećem rješenju ne bi odgovarao. “U njemačkoj doktrini nema dvojbe da se ‘nevjernost’ može počiniti s neizravnom namjerom, pa se ne traži namjera bogaćenja koja odgovora našem postupanju s ciljem pribavljanja imovinske koristi”, zaključuje Novoselec. Novo rješenje u osnovi usvaja koncepciju njemačkog Kaznenog zakonika, tj. njegovu širu varijantu nazvanu “vjerolomstvo” pod koju se mogu podvesti svi slučajevi zlouporabe povjerenja. No, kaznena djela na štetu proračuna odvajaju se od onih počinjenih u gospodarskom poslovanju. Čini se da će nova rješenja suziti mogućnost oslobađajućih presuda, a krug mogućih počinitelja sužava se na upravljački sloj. To dosad nije bio slučaj, pa su menadžeri ne samo bili tretirani kao i državni službenici, nego i sam opis nekih kaznenih djela, primjerice opis zlouporabe položaja i ovlasti, nije odgovorao odnosima u trgovačkom društvu. Sada se to ispravlja usklađenjem sa Zakonom o trgovačkim društvima. Pričinjena šteta i ostvarena imovinska korist, obilježja novoga kaznenog djela, nisu više dati alternativno. Pribavljanje koristi samo je jedan od oblika prouzročenja štete.

Autor: Suzana Varošanec
15. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

pravi menadžer treba biti sposoban sudski braniti svaku svoju odluku.

i točka – sve drukčije od toga samoupravljačka je kleptomanija.

Moglo bi vas Zanimati