Preopterećenost informacijama noćna je mora svakog pojedinca i golem izazov za svaku tvrtku.

Tvrtke ne samo da plivaju već se utapaju u valovima podataka, od sofisticiranog računalnog praćenja pošiljaka, dobavljača i klijenata, elektroničke pošte, internetskog prometa i komentara putem društvenih mreža. Opseg internetske tehnologije prema jednoj procjeni svakih godinu i pol dana udvostruči količinu poslovnih podataka. No, eksplozija podataka također je i velika prednost. U ekonomiji modernog doba informacija bi trebala biti glavni adut jer je ona sirovina za stvaranje novih proizvoda i usluga, pametnijih odluka, konkurentske prednosti tvrtki te ostvarenja većeg rasta i produktivnosti. Postoje li stvarni dokazi “isplativosti podataka” u poslovnom svijetu? Novo istraživanje koje vodi Erik Brynjolfsson, ekonomist s Fakulteta za menadžment Sloan pri Institutu za tehnologiju u Massachussettsu, pokazuje da se neke naznake već vide. Brynjolfsson i njegovi kolege Lorin Hitt, profesorica na Fakultetu Wharton pri Sveučilištu u Pennsylvaniji, i Heekyung Kim, poslijediplomant na Institutu za tehnologiju u Massachussettsu, proučili su 179 velikih tvrtki. One koje su “odluke temeljile na podacima” ostvarile su pet do šest posto veću produktivnost, što se nije moglo objasniti djelovanjem nekih drugih čimbenika. U istraživanju su prilikom promatranja odlučivanja na temelju podataka uzimali u obzir prikupljanje podataka te njihovo iskorištavanje ili neiskorištavanje u donošenju ključnih odluka, kao što je stvaranje novih proizvoda i usluga. Velika je razlika, prema Brynjolfssonovim riječima, između odlučivanja na temelju “podataka i analize” te tradicionalnog modela rukovođenja “na temelju iskustva i intuicije”.

Porast obujma proizvodnje i produktivnosti je, kaže, dovoljan pokazatelj za razlikovanje gubitnika i pobjednika u većini industrijskih grana. Tvrtke koje posluju na temelju analize podataka su, kako kaže Brynjolfsson, “glasnici novog trenda u menadžerskom odlučivanju”. Brynjolfsson naglašava da se tek sad širi takav trend odlučivanja iako je porast opsega podataka počeo prije najmanje deset godina. U povijesti je dosad bilo sličnih uzoraka poslovanja. “Nikad nije stvar samo u tehnologiji”, kaže Robert Gordon, ekonomist sa Sveučilišta Northwestern u Chicagu. “Stvar je u reorganizaciji poslovanja, a tehnologija omogućuje brojne nove okvire za reorganizaciju.” Povijesno gledano, kako kaže Gordon, produktivnost se smanjuje kad ponestane inovativnosti koja se temelji na novim tehnologijama. Prvu industrijsku revoluciju pokrenuli su parni stroj i željeznica, a drugu električna energija i motor s unutarnjim izgaranjem. Internet je, prema Gordonovim riječima, označio početak treće industrijske revolucije, no ona će biti znatno kraćeg vijeka nego prethodne dvije. Softverska industrija polaže velike nade u to da će proces odlučivanja na temelju podataka označiti novi val budućeg poslovanja. U želji da se tvrtkama pomogne u razvrstavanju podataka, koji ih preplavljuju, u značajne uzorke nastala je industrija “poslovne inteligencije” ili “analitičkih softvera i usluga”. “Najveći izazov većine velikih tvrtki jest upravo eksplozija podataka”, kaže David Grossman, analitičar tehnologijskih trendova u tvrtki Stifel Nicolaus. “Trenutno najbolje posluju tvrtke koje klijentima pomažu u analizi i obradi te goleme količine podataka.”

Steve Lohr