Problemi malih banaka predmet su bankarskih rasprava već godinama, no čini se da su one same konačno odlučile uzeti stvari u svoje ruke. Nezadovoljne načinom praksom (ne)rješavanja problema, kao i predstavljanjem interesa u okviru Hrvatske udruge banaka (HUB), male banke ozbiljno razmišljaju o osnivanju svoje alternative udruge banaka, doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upućenih izvora. Prvi međusobni razgovori već su obavljeni, a s inicijativom je upoznat i regulator. U HUB-u, kojem evidentno prijeti raskol članstva, iznenađeni su razvojem događaja.

HUB iznenađen
“Hrvatska udruga banaka nema informaciju kako se među malim bankama razmišlja o osnivanju vlastite udruge banaka kao alternative HUB-u. Sa svim našim članicama imamo dobar dijalog i dobru suradnju, sve naše članice su aktivne u radu odbora i radnih skupina HUB-a”, rekao je Poslovnom dnevniku direktor HUB-a Zoran Bohaček te pozvao i druge banke koje nisu članice da se priključe udruzi.Bez obzira na formu domaća bankarska scena godinama je podijeljena na velike i male igrače. Od 33 domaće banke njih deset drži više od 90 posto ukupne bankarske aktive vrijedne gotovo 360 milijardi kuna. Prvih šest među njima – Zagrebačka, Privredna, Erste & Steiermärkische, Raiffeisen, Hypo Alpe-Adria i SG Splitska banka – drže 80 posto tržišnoga kolača i de facto postavljaju tempo i pravila igre svima ostalima.

Mali jaki na papiru
Male banke brojčano su jače, no samo na papiru: njih 24 čak drži manje od jedan posto tržišta, od čega većina ima aktivu ispod dvije milijarde kuna. Takvu konstelaciju snaga na tržištu preslikava članstvo u HUB-u i aktivnosti udruge. Primjerice, u nizu publikacija koje je posljednjih godina izdao HUB se ni u jednoj nije osvrnuo na problematiku malih banaka. Male banke godinama se tuže da ih guši regulacija, posebno visoki kapitalni zahtjevi. Regulator pak ne odustaje od stava da stabilnost sustava počiva na istim pravilima igre za sve, ponavljajući da male banke moraju udružiti snage i sniziti troškove “back officea”. “Problem malih banaka je što se žele baviti univerzalnim bankarstvom umjesto pronaći svoju tržišnu nišu adekvatno svom kapitalu. Zbog toga omjeri troškova i prihoda malih banaka premašuju 80 posto, dok je prosjek sustava oko 50 posto”, kaže Davor Holjevac, viceguverner HNB-a zadužen za nadzor banaka. Jedan anonimni stručnjak pak upozorava da cijeli svijet ima problem malih banaka, no da država kod nas u vezi s tim ne radi ništa. “Poslovanje štedionica je letargično, većina štedno-kreditnih zadruga zatvorena je prije formiranja u banke, a pitanje je vremena kad će se ugasiti kreditne unije. Ako nestanu i male banke, što nam onda ostaje? Deset velikih u čijem je rukama kompletan financijski sustav”, zaključuje.