Davor Pleško, vlasnik obrta “Josip Pleško”, obrada metala i trgovina iz Zaboka izvozi na zapadnoeuropska tržišta 95% proizvodnje. U vrijeme kad se niz obrta zbog krize zatvara njegov, koji se bavi proizvodnjom dijelova za strojeve u prehrambenoj i kemijskoj industriji se razvija. Samo u ovoj i koncem prošle godine investirao je gotovo četiri milijuna kuna u nove strojeve i opremanje objekata te zaposlio osmero radnika. Danas je u pogonu i administraciji zaposleno ukupno 24 ljudi, a godišnji prihod kreće se oko pet milijuna kuna. Prije nekoliko mjeseci Pleško je izabran za predsjednika Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.

Vrijedna imovina
Davor Pleško nije navršio ni 20 godina kada je kao brucoš zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje osnovao u Zaboku obrt pod nazivom “Josip Pleško, obrada metala i trgovina”. Obrt je nazvao po ocu Josipu koji je s majkom Anicom šezdesetih godina radio u Njemačkoj. Supružnici su po povratku u rodno Gubaševo kraj Zaboka osnovali 1979. metalsku zanatsku radnju.“Devedesetih, kad je nastao kolaps na tržištu, bili su prisiljeni tražiti poslove u inozemstvu”, prisjeća se Davor Pleško. Nakon što je otac poginuo Davor se s mlađim bratom Vladimirom morao sam snaći. Danas Davor Pleško sa suprugom Sanjom i majkom vodi radionicu, točnije proizvodni pogon uz obiteljsku kuću u Gubaševom. Sadašnja vrijednost dugotrajne imovine obrta iznosi oko 7 milijuna kuna od čega je samo početkom ove godine investirano 3,5 milijuna kuna u nove strojeve.Osnovna djelatnost pogona je izrada metalnih dijelova i alata od nehrđajućeg čelika za prehrambenu, procesnu i kemijsku industriju. Oko 95 posto proizvodnje izvozi se u Austriju, Njemačku i Švicarsku, a lani je ostvaren ukupan prihod od gotovo pet milijuna kuna.Inače, Pleško je od samih početaka bavljenja obrtom bio zainteresiran za razvoj obrtništva i aktivno je uključen u rad Obrtničke komore još od 1987. godine. Kao dugogodišnji član Udruženja obrtnika grada Zaboka, 1997. godine postaje član Skupštine Obrtničke komore županije gdje je izabran za predsjednika Ceha proizvodnog zanatstva.U Krapinsko-zagorskoj županiji danas je registrirano oko 2800 obrta od kojih je većina u uslužnim djelatnostima. U posljednju godinu dana zatvorena su oko 350 obrta što i ne čudi jer obrti se zatvaraju u svim županijama.”Proizvodnjom se nitko ne želi baviti jer to je najteže. U županiji je dosta i građevinskih obrtnika, a poznato je u kakvoj je situaciji ova djelatnost već duže vrijeme, kaže Pleško.Uz neprekidno obavljanje niza dužnosti u udruženjima obrtnika koje mu je donijelo i niz priznanja, u mandatnom razdoblju od 2005. do 2009. član je i gradskog vijeća Zaboka.

Bez novca za administraciju
Njegovim stiopama je krenuo i Davorov dvije godine mlađi brat Vladimir koji je kao političar dogurao čak do saborskog zastupnika i danas vodi obrt OMP, obrada metala i trgovina. Vladimir je svoj obrt otvorio 1990. godine kada su se braća podijelila sa strojevima, svaki je imao svoj dio posla i krenula samostalno. Obojica imaju gotovo na istoj lokaciji u Gubaševom zasebne pogone između kojih prolazi samo lokalna cesta. Danas imaju zajedničku tvrtku Pleško d.o.o. preko koje nastupaju na stranim tržištima. Davor Pleško je agresivnije počeo ulagati u nabavu strojeva prije sedam godina. To je brzo počelo davati rezultate, pa je 2004. imao promet od 1,5 milijuna kuna, 2006. 2,2 milijuna kuna, 2008. 4,18 milijuna, a u 2010. 4,97 milijuna kuna. Pleško se prisjeća: “95% proizvodnje je za izvoz, pa nam je kriza počela u drugoj polovici 2008. godine i trajala cijelu 2009. te prvo tromjesečje 2010. Prebrodili smo je čak s pozitivnim rezultatom, nismo otpuštali zaposlene, ali nije bilo ni većih ulaganja. Krenuli smo u Europu, tražili nove kupce i našli ih”.Obrt smatraju doista obiteljskim poslom jer uz Davora koji je glavni što se tiče nalaženja poslova, organizacije, nabave i svega što je nužno da se roba isporuči kupcu, radi i supruga Sanja. Ona je zadužena za knjigovodstveno-financijske i kadrovske poslove. Osim pomoći Davorove mame Anice, u uredu nema više ni jednog zaposlenog. Sanja Pleško koja uz supruga vodi sve administrativne poslove kaže da si ranije nisu mogli “priuštiti” još nekog u administraciji. Još se stigne sve obaviti jer uredi im se drže obiteljske kuće i kaže radi se po potrebi i bez radnog vremena. U pogonu rade kvalificirani i iskusni radnici s prosječnim bruto plaćama od oko 5000 kuna koje se redovito isplaćuju. Obrt Josip Pleško već je ove godine povećao izvoznu proizvodnju za 30%, naplata je redovita, ali su i kontrola proizvoda i cijena rigorozne.

Državni poticaji
Kako bi bili konkurentni moraju zato stalno ulagati u nove tehnologije, što je prepoznalo i Ministarstvo gospodarstva dajući im poticaje.Proizvodnja se odvija u pogonu veličine 1200 kvadrata opremljenim sa 25 tokarilica. Nabava novih strojeva financirana je djelomice vlastitim novcem, a dio je iz poduzetničkog kredita “Lokalni projekti razvoja malog i srednjeg gospodarstva” Krapinsko-zagorske županija a realizirao se putem poslovnih banaka.Pleška kao i većinu obrtnika brine naplata dospjelih potraživanja od domaćih kupaca. Tu su i previsoke kamate kod banaka kao i visoke naknade za obradu kredita te činjenica da obrtnik mora garantirati svom svojom imovinom bez obzira je li ona privatna ili je osnovno sredstvo. To obrtnike stavlja u daleko nepovoljniji položaj u odnosu na trgovačka društva. No, to je problem o kojem su obrtnici obavijestili sve nadležne u Hrvatskoj sa svojih najviših institucija.

Izvoz

Provjereni partneri
Davor Pleško kaže da u inozemstvu imaju četiri jaka kupca, dva u Njemačkoj i po jedan u Švicarskoj i Austriji. To su specijalizirani veletrgovci za pojedine djelatnosti, za kemijsku i prehrambenu industriju za koje se u Zaboku rade razni spojni elementi. U Hrvatskoj je nažalost a posebice u Zagorju tek poneki kupac, Metalis iz Donje Stubice i Končar iz Zlatara. Nešto se radilo i za M-Profil u Zaboku no razvoj industrije i u gradu dijeli sudbinu ostalih koji su u krizi. Zabok je od nekadašnjeg industrijskog grada danas postao više trgovački centar s brojnim hipermarketima.