Kina je polako ali sigurno osigurala uporište u malenom Surinamu.Znakovi na kineskom jeziku stoje iznad stotina poslovnica, od kasina preko trgovina mješovitom robom do salona namještaja, što nam potvrđuju i stanovnici ovog glavnog grada. Kineske ekipe betoniraju ceste koje vode kroz džunglu.

Iako je ekonomska pomoć dobrodošla Surinamu, nekoć znanom kao Nizozemska Gvajana, rastuća politička i demografska prisutnost Kineza izrodila je zabrinutost u zemlji koja je ionako lingvistički i kulturalno poprilično udaljena od ostatka Južne Amerike. “Što je sad na redu, Kineska Gvajana?”, pita se John Gimlette, britanski autor knjige “Wild Coast” (Divlja obala) u kojoj piše o Gvajani, Francuskoj Gvajani i Surinamu, zemljama na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike. Kina opisuje svoju rastuću prisutnost ondje kao odraz solidarnosti s još jednom zemljom u razvoju. Ipak, kineski dužnosnici priznaju da Surinam, površine od 163.820 četvornih kilometara i sa samo pola milijuna stanovnika, ima puno potencijala. “Surinam je jako sretna zemlja, s tako malo stanovnika, a toliko zemlje”, izjavio je Yuan Nansheng, kineski veleposlanik u Surinamu. Kina njeguje bliski odnos s predsjednikom Desijem Bouterseom, koji je do prošlogodišnjeg izbora u parlament bježao pred Interpolom zbog nizozemske osude za krijumčarenje kokaina iz 1999. godine. “Naravno da bismo voljeli pozvati predsjednika Boutersea u Kinu”, izjavio je Yuan, iako se predsjedniku također sudi zbog ubojstava 15 vodećih članova oporbe nakon sudjelovanja u političkom prevratu 1980ih. Prema mišljenju mnogih, Kina je vodeći financijer Surinama. Njihova financijska pomoć usmjerena je na izgradnju nove zgrade Ministarstva vanjskih poslova, stanove za siromašne, vojnu pomoć, plan dobivanja energije iz rižinih ljuskica, pomoć u uzgoju škampi i nadogradnju državne televizijske mreže.Ovdje postoji zabrinutost da neki Kineski radnici ilegalno ostaju u zemlji nakon isteka vize, što je dovelo do rasprave o tome treba li kineskim tvrtkama omogućiti uvoz radnika u zemlju, jer oni danas mnogim Surinamcima otimaju radna mjesta. Međutim, postoje i brojne pozitivne posljedice. “Ulažu u svaki kutak zemlje”, kaže vlasnik restorana Noel Hassankhan. “Nude nam široku lepezu prozvoda, niske cijene i otvoreni su do kasno u noć.”

Prema kineskim procjenama, u Surinamu se trenutno nalazi 40.000 Kineza, čime oni tvore 10 posto stanovništva, a u tu brojku uključeni su kako legalni, tako i ilegalni doseljenici. Ostali kao dokaz navode skandale vezane uz nezakonito dobivene boravišne dozvole te tvrde da je broj Kineza u Surinamu puno veći. U Paramaribu i drugim gradovima, kineske trgovine mješovitom robom nalaze se u gotovo svakoj ulici. Kineska zajednica financira dvoje dnevnih novina i televizijsku postaju. “Surinam predstavlja ulaz u Južnu Ameriku i Karibe”, izjavio je Thomson Cheung (57), ravnatelj navedene televizijske postaje. Imigranti se moraju suočiti s brojnim izazovima. Mnogi izbjegavaju službeni nizozemski jezik te komuniciraju na kreolskom. Često su i žrtve zločina. “Trebaju nam čelične rešetke za zaštitu”, kaže 25godišnjak Lin Yubo, koji je u Surinamu pet godina. Sa suprugom stanuje u prostorijama iza njihove trgovine, koja je zaštićena metalnom barikadom. “Ovo je život u divljini”, objašnjava. Većina kineskih doseljenika zaposlena je u trgovini, za razliku od Brazilaca, druge brzo rastuće doseljeničke skupine u Surinamu, koji većinom rade u udaljenim rudnicima zlata. Ukupno gledajući, više je Kineza doselilo u susjedne zemlje kao što su Brazil i Venezuela. No zbog veličine Surinama u toj je zemlji nemoguće ignorirati priljev Kineza. “Surinam je selo s mjestom u Ujedinjenim narodima”, smatra Paul Tjon Sie Fat, surinamski akademik u Nizozemskoj. “Ni najmanja promjena u etničkoj ili klasnoj ravnoteži ne može proći nezamijećeno.”

Simon Romero; Ranu Abhelakh doprinijeo izvještaju